By Cijene kruha u Hrvatskoj rastu dvostruko brže nego nego u Europskoj uniji, usprkos tome što cijene sirovina i energije padaju. Koja bi bila pravedna cijena kruha istražio je Marko Biočina za Dnevnik.hr.
Poljoprivredni konzultant Ivan Malić je izračunao da bi “poštena” cijena običnog kruha mogla biti oko jedan euro, što bi uključivalo troškove sirovina, rada, energije, logistike, kapitala te profit trgovaca i pekara. Iako su cijene sirovina i energije pale, cijene kruha i dalje rastu dvostruko brže nego u Europskoj uniji, pa je cijena štruce kruha u Hrvatskoj 50 posto skuplja nego prije dvije godine.
Ovaj trend rasta cijena izaziva zabrinutost jer se cijene sirovina i energije već duže vrijeme smanjuju. Na temelju trenutnih tržišnih cijena sirovina, stručnjak je izveo računicu koja obuhvaća troškove sirovina, rada, energije, logistike te profita trgovaca i pekara. Prema toj računici, iznos koji bi trebao pokrivati sve te troškove iznosi oko jedan euro po štruci kruha.
- Trošak sirovina (brašno, voda, kvasac): 19-20 eurocenti po štruci
- Trošak rada: oko 16 centi po štruci
- Amortizacija strojeva: između 3 i 4 centa po štruci
- Trošak energije, logistike i kapitala: 20 centi po štruci
- Profit trgovaca: oko 18 centi po štruci
- Profit pekara: oko 10 centi po štruci
- Razni ostali troškovi i PDV
Sveukupno, ovi troškovi dovode do cijene od 1 euro po štruci bijelog kruha. Građani se slažu s ovom računicom, smatrajući da bi fer cijena trebala biti jedan euro.
Međutim, unatoč stabilnim cijenama sirovina, cijene kruha u Hrvatskoj i dalje rastu, a često premašuju euro i 60 centi. Direktorica Žitozajednice Nada Barišić ističe razlike u ulaznim troškovima između malih proizvođača i pekarskih industrija kao jedan od razloga zašto se cijene mogu razlikovati. Ključne sirovine za proizvodnju kruha ostaju istih cijena kao prije četiri godine, dok su troškovi rada i kapitala porasli.
U konačnici se procjenjuje da bi kruh možda trebao biti samo 20 do 30 posto skuplji u odnosu na prije četiri godine, ali je stvarnost da je kruh danas skuplji čak 60 posto u odnosu na 2020. godinu. Ovo podiže pitanje o razlozima za tako značajan rast cijena te potrebi za transparentnošću i pravednošću u formiranju cijena kruha na tržištu.
