By Samo četiri od 127 hrvatskih gradova – Dugo Selo, Solin, Metković i Imotski – lani su imala veći broj rođene djece od broja preminulih. To nije bio slučaj ni u jednoj županiji, a u čak sedam županija broj umrlih bio je najmanje dvostruko veći od broja rođenih. Od 428 općina, više rođenih nego umrlih imalo je njih – 20, piše Jutarnji list.
Državni zavod za statistiku i službeno je potvrdio: lani se u Hrvatskoj rodilo najmanje djece u zadnjih 100 godina i točno upola manje nego prije 40 godina. To je – unatoč neočekivanim događajima koji uvijek imaju negativan utjecaj na natalitet, poput pandemije i rata – i dalje ispod očekivanja.
Konkretno, u Hrvatskoj se rodilo 33.883 djece, gotovo 3000 manje nego 2021. godine, dok je istovremeno umrlo 56.979 osoba: prirodnim putem lani se, dakle, stanovništvo Hrvatske smanjilo za grad veličine Vukovara. Četrdeset godina ranije, 1982., u RH se rodilo 66.737, a umrlo je 50.100 ljudi.
Ove godine ne treba očekivati pozitivne pomake – štoviše, situacija bi mogla biti još gora nego 2022. U prvih pet mjeseci 2023. rođeno je, prema preliminarnim podacima, još 800 djece manje nego u istom periodu lani.
– Pad broja novorođenih veći od 5% po definiciji je jako velik pad, no Hrvatska u 2022. nije iznimka: u svim državama EU, osim u Portugalu, zabilježen je značajan pad. Najveći su pad imale baltičke države i države bliže Rusiji, što ukazuje da su rat i razdoblje iščekivanja imali utjecaj na odluke o roditeljstvu – kaže dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Statistika razvoda i sklopljenih brakova pokazuje da lani u 6 gradova nije bilo ni jednog razvoda. To su Skradin, Buzet, Obrovac, Vrgorac, Ploče i apsolutni rekorder Metković, u kojem su sklopljena 94 braka i niti jedan razvod.
– Ukupan pad broja stanovnika djelomično je ublažen pojačanim useljavanjem. Lani smo, nakon niza godina, imali pozitivan migracijski saldo te se uselilo oko 11.700 više ljudi nego što se iselilo. Kako je prirodni prirast bio negativan za oko 23.000, hrvatsko stanovništvo se lani smanjilo za nešto više od 11.000 – kaže dr. Čipin.
Uzalud i novčani poticaji
Načelno, da bi se nadomjestilo postojeće stanovništvo, stopa fertiliteta (prosječan broj djece po ženi) trebala bi biti 2,1, što nema niti jedna država EU, a da bi se prirodnim putem nadomjestila i razlika između umrlih i rođenih u Hrvatskoj, ta bi stopa trebala biti 2,5. Ona pak iznosi 1,4.
– Stopa fertiliteta je u Finskoj, primjerice, pala na manje od 1,3, što je povijesno niska stopa koja je potpuno zbunila demografe jer se radi o državi s vrlo razrađenom obiteljskom politikom, visokom stopom ravnopravnosti spolova itd. Istraživanja pokazuju da nove generacije imaju nove razloge za odgađanje ili odustajanje od roditeljstva. Izrazito su osjetljivi na nesigurnost i neizvjesnost s kojom se susreću – kaže dr. Čipin.
Novčani poticaji, čini se, više nisu dovoljni ni kod nas. Općina Sali na Dugom otoku, koja je rekorder po davanjima za djecu te već za prvo dijete isplaćuje roditeljima nekadašnjih 60.000 kuna, lani je imala gotovo trostruko više umrlih nego rođenih, piše Jutarnji list.
Foto: Unsplash
