By U odnosu na zemlje OECD-a, hrvatski građani u dobi od 16 do 65 godina ostvaruju prosječan rezultat u čitalačkoj sposobnosti, što je Hrvatsku smjestilo na 18. mjesto u ukupnom poretku od 31 zemlje sudionice opsežnog međunarodnog istraživanja procjene kompetencije odraslih (The Programme for the International Assessment of Adult Competencies – PIAAC), kojim OECD prati razvoj vještina odraslog stanovništva, prenosi Jutarnji list.
Prosječni rezultat zemalja OECD-a u čitalačkoj pismenosti iznosi 260 bodova, što je šest bodova više od prosječnog rezultata građana Hrvatske. Time se Hrvatska statistički značajno ne razlikuje od Austrije, Francuske, Singapura, Slovačke ili SAD-a. Najbolji rezultat u čitalačkoj pismenosti postižu Finci s prosječnim rezultatom od 296 bodova, Japanci s tri boda više i Šveđani (284 bodova). Najniži prosječni rezultat u ovoj domeni ostvarili su sudionici iz Čilea, Portugala i Poljske, pokazuju u utorak objavljeni rezultati istraživanja (kolokvijalnog zvanog ‘PISA za odrasle‘), u kojemu je iz Hrvatske ukupno sudjelovalo 4316 građana.
Rješavanje problema
Istraživanje je pokrivalo tri područja: čitalačku, matematičku pismenost te rješavanje problema. U zadnje dvije domene ispitanici iz Hrvatske pokazuju nešto slabije rezultate, pokazalo je izvješće Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Naime, u matematičkoj pismenosti hrvatski su građani ostvarili prosječan rezultat od 254 boda, što je Hrvatsku smjestilo na 22. mjesto u poretku 31 zemlje. Time se naši građani ne razlikuju statistički značajno od građana Francuske, Mađarske, Južne Koreje i Novog Zelanda. Prosječni rezultat osoba odrasle dobi iz zemalja OECD-a iznosi 263 boda u matematičkoj pismenosti, za što u Agenciji navode kako se statistički značajno ne razlikuju od prosječnih rezultata hrvatskih ispitanika.
Jednako kao u slučaju čitalačke pismenosti, i u matematičkoj najbolji rezultat (294 boda) postižu ispitanici iz Finske, Japana i Švedske, dok najniže rezultat imaju ispitanici iz Čilea, Portugala i Poljske.
U trećoj domeni, prilagodljivosti u rješavanju problema, Hrvati su postigli prosječan rezultat od 235 bodova čime Hrvatska zauzima 26. mjesto, pri čemu je prosječan rezultat sudionika zemalja OECD-a za 28 bodova viši od prosjeka rezultata hrvatskih građana. Kako je navedeno na prezentaciji rezultata, hrvatski građani ne razlikuju se time značajno od građana Izraela, Južne Koreje i Portugala.
Najbolji rezultat u rješavanju problema postigli su ponovo odrasli u Finskoj, Japanu i Švedskoj, a najniži ispitanici iz Čilea, Poljske i Litve.
Žene u prednosti
Rezultati pokazuju kako u Hrvatskoj visoku razinu postignuća iz čitalačke pismenosti doseže osam posto građana (prosjek zemalja OECD-a je 12; Finska je prva s 35 posto). Na srednjim razinama čitalačke pismenosti u Hrvatskoj se nalazi 64 posto osoba (prosjek OECD-a je 62), dok 28 posto Hrvata postiže nisku razinu, prosjek OECD-a iznosi 26. Kako je objašnjeno, osobe koje postižu nisku razinu (1) mogu razumjeti samo kratke, jednostavne rečenice.
U matematičkoj pismenosti na najvišim razinama (4 i 5) je ukupno 6,4 posto hrvatskih građana dok je prosjek OECD-a 14. Na srednjoj razini je 66,8 posto odraslih, a u najnižoj razini 1 je 7,7 posto Hrvata u odnosu na prosjek OECD-a 8,6.
U zadnjoj ispitivačkoj domeni, rješavanju problema, najbolje rezultate postiže 17,6 posto Hrvata (prosjek zemalja je 32,3 posto); srednje rezultate postiže 43,7 posto ispitanika, a najslabije – 38,7 posto hrvatskih građana, čiji je rezultat 1 ili niži od toga. Taj postotak u prosjeku zemalja OECD-a iznosi 29,3 posto.
Rezultati prema sociodemografskim karakteristikama pokazuju da s obzirom na dob mlađi sudionici u Hrvatskoj (od 24 do 35 godina) u usporedbi s najstarijima (od 55 do 65) postižu statistički značajno bolji prosječni rezultat u čitalačkoj pismenosti i domeni rješavanja problema. Između te dvije kategorije nije, međutim, zabilježena značajna razlika u postignućima iz matematičke pismenosti.
Kada je riječ o spolu, žene postižu u prosjeku značajno bolji rezultat u čitalačkoj pismenosti od muškaraca, dok u druge dvije domene nema pretjeranih razlika. Što se tiče stupnja obrazovanja, osobe sa završenim visokoškolskim obrazovanjem očekivano postižu u prosjeku statistički značajno viši rezultat u sve tri domene.
Kako je navedeno na prezentaciji, s obzirom na migrantsko podrijetlo, sudionici nemigrantskog podrijetla u odnosu na sudionike prve generacije migranata postižu u prosjeku značajno bolje rezultate u čitalačkoj pismenosti, no ne razlikuju se u druge dvije domene.
Uspjeh migranata
“Razlike u prosječnim postignućima sudionika nemigrantskog podrijetla i druge generacije migranata nisu statistički značajne ni u jednoj od ispitivanih kognitivnih domena”, rečeno je.
Kako je uočeno, zemlje s višim rezultatima u jednoj domeni obično imaju više rezultate i u drugima: istih pet zemalja je na vrhu ljestvice u svim domenama, a riječ je o – Finskoj, Japanu, Nizozemskoj, Norveškoj i Švedskoj. Sedam drugih zemalja ima rezultate iznad prosjeka OECD-a u svim domenama – Kanada, Danska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Estonija, Flandrija, Njemačka i Švicarska. Ispod prosjeka je 11 zemalja: Francuska, Čile, Italija, Izrael, Koreja, Litva, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Portugal, Španjolska. Prosječna razina vještina u Čileu je pak znatno niža u usporedbi sa svim ostalim zemljama sudionicama.
Među svim zemljama sudionicama manja je vjerojatnost da će odrasli s višim razinama vještina iskusiti nezaposlenost u odnosu na osobe s nižim razinama pismenosti. Razlika između dviju skupina u prosjeku je pet postotnih bodova. U Španjolskoj i Švedskoj taj je jaz najveći i iznosi deset postotnih bodova ili više, dok je u Hrvatskoj, Danskoj, Irskoj, Izraelu i Koreji jaz manji od postotnog boda.
Kako je navedeno u izvješću PIAAC-a, najmanje apsolutne razlike u medijanima plaća (manje od sedam USD) zabilježene su u Hrvatskoj, Poljskoj i Slovačkoj.
Jedna od zanimljivosti vezana je uz to da osobe u Hrvatskoj s visokim matematičkim vještinama češće potvrđuju visoko zadovoljstvo životom, što je veći učinak nego u bilo kojoj drugoj zemlji. Pritom osobe s visokim matematičkim vještinama imaju veću vjerojatnost iskazivati višu razinu društvenog povjerenja, što je slučaj u svim državama osim u Hrvatskoj i Poljskoj, piše Jutarnji.
