By Statistike kažu da godišnje čak 14 milijuna tona plastike završi u rijekama, jezerima,morima i oceanima, čime je mikroplastika postala jedan od najvećih ekoloških zagađivača današnjice.
Ta količina mikroplastike mogla bi uskoro biti pojačana za dodatnih 50 tisuća kubičnih metara smeća koje se nalazi u koritu rijeke Neretve nizvodno od Jablanice do brane hidroakumulacije u Grabovici. Naime, procjena je to Elektroprivrede BiH nakon prirodnih katastrofa koje su nedavno u sjevernoj Hercegovini sa zemljom sravnile čitava naselja, odnijele ljudske živote, a korito Neretve zatrpale najrazličitijim otpadom u kojem dominira upravo – plastika. Hoće li brana u Grabovici i do kada moći zadržati naplavine smeće koje su mjestimično debele i do jedan metar neizvjesno je prognozirati. Trenutačno elektroprivreda pokušava ukloniti otpad koji je južina gurala prema Komadinovu vrelu i mostu Begića i Begovića. Ipak, kad se vjetar promijeni, opet će pritisak biti na samoj brani i čim sigurnosne procjene kažu da je brana ugrožena, ustave će se otvoriti i smeće će krenuti niz Neretvu prema moru, rekao je izvor Slobodne Dalmacije iz Elektroprivrede BiH.
Takav scenarij bi bio poguban za dolinu Neretve, koja je i bez ove najnovije katastrofe zagađena. Mikroplastika (čestice plastike manje od pet milimetara) je svuda oko nas, a njene čestice manje od pet milimetara mogu imati katastrofalne posljedice za morski ekosustav. Stručnjaci smatraju da plastika koju nose rijeke završava u morima, odnosno u hranidbenom lancu riba i drugih morskih organizama, koje zatim konzumira čovjek u svakodnevnoj ishrani. I tako se zatvara kruženje mikroplastike od prirode do ljudskog organizma.
Neke studije kažu da se plastika razgrađuje više od 100 godina, a neke vrste i više od 500 godina, te da nakon razgradnje plastike, osobito spaljivanja plastike, u okolišu ostaju i dalje toksične kemikalije, koje su pogubne za biljni i životinjski svijet pa i zdravlje ljudi.
Problem mikroplastike u morima prepoznala je i Europska komisija te je osmišljena strategija koja bi trebala postupno smanjiti proizvodnju i upotrebu plastike. Njome je određeno da do 2030. godine sva plastična ambalaža mora biti pogodna za recikliranje. Međutim, nitko nije računao na ovakve ekološke incidente koji nam dolaze preko granice.
Ekolozi godinama tvrde da je Neretva bila prezagađena i prije ove prirodne katastrofe i metarskih naplavina smeća nizvodno od Jablanice.
– Neretva je na popisu 1000 najzagađenijih rijeka na svijetu. Udruga “Biom” je nekoliko puta organizirala akcije čišćenja otpada na ušću Neretve, no takve akcije nemaju trajnog učinka zbog stalnog priljeva otpada iz gornjeg toka rijeke, te zagađenja voda pesticidima i gnojivima. U “Biomovoj” socioekonomskoj analizi iz 2021. čak 76,7 posto ispitanika ukazalo je kako je prevelika upotreba pesticida i gnojiva najozbiljnija ekološka prijetnja održivom razvoju doline Neretve. Pritom treba ukazati i na problem odlagališta smeća u Čapljini, koje se nalazi na brijegu pored Neretve, te svaki put kad se podigne razina vode nezanemarive količine smeća doplutaju prema Hrvatskoj. Povodom aktualnog slučaja naplavina smeća na brani hidroelektrane Grabovica, može se konstatirati da katastrofa ide prema delti Neretve, ali da je katastrofa također trajno prisutna na ovom području. Zaključno, treba istaknuti da je u cijelom slivu Neretve potrebna potpuna modernizacija sustava gospodarenja otpadom kako bi se izbjegle ovakve katastrofe i osiguralo pravo ljudi na zdrav okoliš – kazao je Goran Šikić iz udruge “Biom”, prenosi Slobodna Dalmacija.
Stručnjaci za zaštitu okoliša s kojima smo razgovarali smatraju da bi Hrvatska trebala aktivirati Espoo konvenciju (punim nazivom “Konvencija o procjeni utjecaja na životnu sredinu u prekograničnim područjima”) koja procjenjuje štetne utjecaje na okoliš preko državnih granica, u ovom slučaju opasnost od enormnih količine otpada koji bi uskoro mogao doplutati do mora.
Čitavo područje delte rijeke Neretve od granice do ušća u dužini od 22,5 kilometara uvršteno je u ekološku mrežu Natura 2000. Stoga ni domaća ni svjetska javnost ne smije šutke gledati kako Neretva od smaragdne rijeke postaje smeđa kaljuža.
