By Za komasaciju poljoprivrednog zemljišta iz EU fondova je osigurano 40 milijuna eura. Veliki je to iznos koji bi trebao hrvatsku poljoprivredu učiniti konkurentnijom na tržištu EU-a.
Međutim, ne ide sve tako glatko na terenu, uglavnom zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa između države, kao najvećeg vlasnika poljoprivrednog zemljišta, i privatnih vlasnika, ali i fizičkih osoba međusobno, uglavnom zbog sporova oko nasljeđivanja i zavrzlama u zemljišnim knjigama i katastru. Na terenu je bilo nemoguće pomiriti interese brojnih vlasnika, pa je zbog toga Ministarstvo poljoprivrede krenulo u donošenje novih pravila kojima će se zaobići vlasnička prava osoba koje se ne mogu dogovoriti s državom, piše Slobodna Dalmacija.
– Nitko neće ostati bez svojih parcela, samo što će biti okrupnjene i na nekom drugom mjestu. Država će do njih osigurati pristupni put i odvodnu kanalsku mrežu – objasnili su iz Ministarstva poljoprivrede. Sama komasacija – koja znači okrupnjavanje parcela, odnosno, umjesto na više manjih udaljenih parcela, poljoprivredna bi se proizvodnja odvijala na jednoj većoj površini, čime bi troškovi bili niži i prihvatljiviji – pokušava se provesti već desetak godina. Ministarstvo poljoprivrede javnim oglasima poziva gradove i općine da se uključe u proces komasacije, što je za njih potpuno besplatno. Unatoč tome, zainteresirane jedinice lokalne uprave koje su počele s komasacijom mogu se izbrojiti na prste jedne ruke. Javilo se samo nekoliko općina u unutrašnjosti, dok je u Dalmaciji samo Općina Konavle na krajnjem jugu pokazala interes za okrupnjavanjem posjeda u Konavoskom polju.
Projektom komasacije trebalo je biti obuhvaćeno 18.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, no nakon četiri godine nije ostvareno niti deset posto projekta.
Kako projekt tapka u mjestu, pojavila se realna opasnost da bi osigurani novac mogao propasti, odnosno da bi ga Hrvatska morala vratiti u fondove EU-a (oko 33 milijuna eura osigurano je iz europske omotnice, dok je sedam milijuna eura iz nacionalnog proračuna – za potrebe provođenje Programa komasacije, odnosno okrupnjavanja i uređivanja rascjepkanih čestica poljoprivrednog zemljišta u RH do 2026. godine).
Da bi prevenirali ovu opciju, nepovoljnu za državu, ali i za domaću poljoprivredu, Ministarstvo poljoprivrede krenulo je u izmjene i dopune postojećeg Zakona o komasaciji, koji je prošao elektroničko savjetovanje i uskoro bi se mogao naći na saborskim klupama.
Država je u Programu komasacije planirala okrupnjavanje 18 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta do ožujka iduće godine, pa je evidentno da vrijeme nepovratno curi.
Postupak komasacije mogu pokrenuti vlasnici poljoprivrednog zemljišta, što je rjeđi slučaj. Češće to treba inicirati država. Kada to čini država, pretpostavka je “dobro pripremljen teren”, odnosno da većina vlasnika zemljišta prihvati ideju. Općenito, u procesu komasacije nezaobilazna su tri sudionika, i to poljoprivredni proizvođači, lokalna zajednica i država.
Sva tri sudionika moraju imati zajednički cilj, ali moraju se pažljivo uvažiti i pojedinačni ciljevi, odnosno očekivanja od postupka komasacije. Upravo se zbog toga i krenulo u izmjene i dopune postojećeg Zakona o komasaciji, čiju su provedbu kočili privatni vlasnici i njihovi neriješeni međusobni odnosi.
Naime, ako se komasaciji usprotivi većina vlasnika, bez obzira na novac i volju države i lokalne uprave, projekt se nije mogao provesti. Sada, prema novim, “labavijim” pravilima koja su u postupku donošenja, Ministarstvo poljoprivrede i lokalna uprava moći će provesti postupak okrupnjavanja posjeda bez obzira na to slažu li se ili ne slažu fizičke osobe kao privatni vlasnici parcela na tom prostoru. Neki u tome vide zadiranje u privatno vlasništvo, pa i otimačinu zemlje u korist države.
Imotsko polje, Drniško, Konavosko, Sinjsko, Vrgorsko i brojna druga diljem Dalmacije godinama stoje neobrađena u ledini. Država, odnosno jedinice lokalne uprave, mogla i do sada davati u zakup zapuštene parcele, zarasle u korov i šikaru, bez obzira na vlasništvo po Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, ali nije se usudila na tako drastičan korak.
Naime, i poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu koje je neobrađeno, a čiji je vlasnik nedostupan, po novim pravilima može okrupniti i dati u zakup pravnoj ili fizičkoj osobi uz nadoknadu tržišne vrijednosti, koju će utvrđivati ovlašteni sudski vještak, piše Slobodna Dalmacija.
Ne daju svoju didovinu
Drugim riječima, država bi mogla raspolagati imovinom nekoga tko živi u Argentini, a ima neobrađeno zemljište ili zapušten maslinik u Dalmaciji ili na otocima, i to tako da je stavi u postupak komasacije i okrupnjavanja ili je dâ na višegodišnji zakup onome tko će je obrađivati. Tako se na terenu mogu dogoditi različite manipulacije sa zapuštenim zemljištem, a otvoreno je i pitanje kako će vlasnici reagirati kad čuju da njihovim zemljištem raspolaže netko drugi bez njihova znanja. Nekima će biti drago što će dobiti jednu veliku parcelu, koja će, logično, imati i veću vrijednost, ali naći će se i oni koji ni pod koju cijenu neće dati svoju didovinu.
Pravna struka slaže se da je neosporno da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva, te da nitko nema pravo u tome je ometati, bez obzira na to je li riječ o komasaciji ili nekom drugom obliku raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Međutim, vlasništvo može ograničiti zakonodavac – država radi zaštite javnog interesa.
Zadiranje u vlasnička prava predviđeno je samo u iznimnim situacijama, i to uz ispunjavanje nekoliko uvjeta. Prvi je da je vlasnik nedostupan ili nepoznatog boravišta, a drugi da je ograničenje vlasništva moguće samo radi zaštite tla, okoliša ili ljudi, objasnili su nam odvjetnici s kojima smo razgovarali.
U takvim slučajevima, kad vlasnik zemljišta nije poznat ili nije dostupan, država će odrediti privremene zastupnike, ali samo za područje na kojem se provodi komasacija, o čemu će odlučivati ministar poljoprivrede, u konkretnom slučaju David Vlajčić, koji je tek preuzeo ovaj složeni resor.
Iz Ministarstva poljoprivrede obrazlažu da se krenulo u izmjene i dopune Zakona o komasaciji jer jedinice lokalne uprave nisu mogle prikupiti suglasnosti vlasnika zemljišta, pa će se po novim pravilima komasacija moći provesti bez njihove suglasnosti.
Što će oni koji ne budu zadovoljni postupkom komasacije i novom parcelom koju dobiju, zakon nije predvidio. Njima će jedino preostati tražiti sudsku zaštitu.
