By VELIKO OTKRIĆE UDRUGE OBLIČEVAC U ZASELKU VITANJ PORED MILUŠE – NEKROPOLA OD NAJMANJE 6 STEĆAKA U KONTEKSTU PRAPOVIJESNE GOMILE U KOJU SU UGRAĐENA DVA OBJEKTA OD ČEGA JE JEDAN ZASIGURNO IMAO SAKRALNU NAMJENU
Tijekom izleta, akcije i promocije lokaliteta Tangarija u Pasičini, udruga građana „Obličevac“ Ploče je već 12. listopada 2022. (https://www.klikploce.com.hr/promocija-lokaliteta-tangarija-u-pasicini/) uočila kako se radi o jednom od najznačajnijih mjesta lokalne povijesne i kulturne baštine. Već tada smo identificirali mnogobrojne kulturne artefakate iz različitih razdoblja naše povijesti, od kojih smo opisali samo neke:
• suhozidi oko gradine Tangarija na samoj zaravni na vrhu brda
• pećina na zapadu zaravni gradine Tangarija
• stećak u obliku sanduka na zaravni gradine Tangarija
• tri velike kamenice nepoznate namjene izdubljene u kamenu živcu na gradini Tangarija
• lokva i čatrnja podno gradine Tangarija
• 9 stećaka u istočnom podnožju gradine Tangarija u Krvavcu
• ostaci crkve sv. Bartula u istočnom podnožju gradine Tangarija u Krvavcu
Međutim, odmah nam je bilo jasno, prema mnogim pokazateljima, da smo tek „zagrebali površinu“ i da nas brojna iznenađenja tek očekuju, osobito u smjeru zaselka Vitanj, na čijem je području pokojni arheolog Marinko Tomasović 2013. godine napravio rekognisciranje terena i rezultate objavio u Listu župe Sv. Staša, 1(9), 2014. godine u članku Greblje u Milušoj, Pasičina – ukopište iz prapovijesti i sa stećcima iz kasnog srednjeg vijeka.
Povoljan trenutak za ponovni posjet i rekognisciranje navedenog terena se pojavio tek za dvije i pol godine, 21. veljače 2025. kada se dio članova udruge Obličevac (u sastavu Boro Bustruc, Markica Vuica, Jure Jovica i Vinko Herceg) uputio u smjeru Tangarije i zaselka Vitanj u namjeri da istraži teren i provjeri naše pretpostavke o postojanju veće nekropole stećaka u kontekstu prapovijesne gomile koju Tomasović usputno spominje u svom članku navodeći postojanje samo dva stećka. Baštinu, artefakte i kulturno blago koje su članovi udruge Obličevac pronašli i identificirali u zaselku Vitanj nadmašila su naša najveća očekivanja i mirne duše ih možemo nazvati senzacionalnim.
OTKRIĆA UDRUGE OBLIČEVAC
Naime, članovi udruge Obličevac su tamo pronašli prapovijesnu gomilu i oko nje šest dislociranih stećaka, koji su izvorno u prošlosti pokrivali mnogobrojna grobna mjesta koja se i danas vide unutar strukture gomile procjenjenog promjera između 13 i 14 metara. Štoviše, unutar strukture gomile vrlo jasno su uočljivi i ostaci dvaju objekata čiji zidovi i danas dosežu gotovo metar u visinu.
Oba objekta se nalaze uz samu stazu i naslanjaju se na prapovijesnu gomilu. Prvi objekt je jedva prepoznatljiv i naslanja se svojim sjevernim zidom na prapovijesnu gomilu dok sa svojom južnom istočnom i zapadnom stranom ulazi u samu stazu i dimenzija je 8 x 8 m. Istočni zid je visok kojih 0.60 m, a sjeverni koji se naslanja na gomilu je visok 0.90 m, dok su na zapadu i jugu zidovi gotovo nevidljivi i debeli oko 0.80 m. Drugi objekt je naslonjen sa svojom sjevernim i istočnim stranama na gomilu. Unutar objekta na sjevernoj strani je podzidani podest visine i širine oko 0.70 m uklopljen u sjeverni zid. Ulaz u ovaj neobičan objekt je sa južne stane, koja je kao i sjeverna, zidana u poluluku dok su istočni i zapadni zidovi pravolinijski i kao takvi se uklapaju u završne apside. Objekt je dimenzija 8 x 5 m, dok je debljina zidova 0.80 m, a visina do 1.0 m na sjevernoj i južnoj strani dok su na istočnoj i zapadnoj strani ostaci zidova znatno niži. Dojam kako se radi o objektu sakralne namjene pojačava iznimno uska konstrukcija ulaza (portal 0.50 x 0.50 m) s južne strane kao i lijepo klesan i grubo zaglađen stećak dimenzija 1.00×0.60×0.30 m položen unutar zidova u smjeru istok – zapad. Na njemu nema nikakvih uklesanih simbola ili bar na trenutno izloženim stranicama nisu vidljivi. Kod ovog stećka postoji mogućnost da nije napravljen u obliku ploče već stele i da nije ležao već stajao kao spomenik (stoječak). Naime, spomenik nije u obliku četverokuta već tvori poluluk svojim pretpostavljenim gornjim djelom završetka stećka.
Osim dva objekta koja se djelomično nalaze u strukturi prapovijesne gomile i koji se prvi put spominju u bilo kakavoj literaturi, udruga Obličevac je, pored dva stećka koje je identificirao Tomasović u svom članku iz 2014. godine, pronašla još četiri primjerka ovih nadgrobnih spomenika. Indikativno je da se svih šest stećaka nalaze u kontekstu prapovijesne gmile te da su od nje udaljeni od jednog do deset metara što upućuje na pretpostavku da su se u izvornom položaju nalazili na samom tumulu pokrivajući najmanje desetak grobova.
Evidentirali smo jedan sanduk, dvije ploče i tri amorfna stećka u obliku ploče. Prva amorfna ploča se nalazi na stazi udaljena desetak metara od gomile (dimenzija 1.20×0.70×0.30 m). Drugi stećak je udaljen od prvog nekih 12 metara na samoj stazi između dva opisana objekta. To je po obliku ploča ukopana u kaldrmu tako da joj je vidljiva samo lijepo zaglađena gornja ploha na kojoj se ne naziru nikakvi simboli (1.30×0.70×0.30 m). Već opisani treći stećak (ploča ili stela) nalazi se unutar drugog objekta.
Četvrti stećak je amorfna ploča i nalazi se tik u stazu sa lijeve strane nad zavaljenim škripom (0.90×0.60×0.30 m). Peti stećak u obliku sanduka nalazi se kojih 5 m od staze i nema uklesanih simbola na sebi. (1.30×0.70-0.80×0.70 m). Gornja ploha je fino izglačana a bočne i čelne samo ugrubo. Ima oštećenja na jugoistočnoj strani a postavljen je u smjeru jugoistok – sjeverozapad. Šesti stećak je amorfna ploča (1.20×0.70×0.25 m). Nalazi se zapadno od stećka sanduka oko 4 m a od staze je udaljen nekih 7m.
PLOČANSKI SAKRALNI TROKUTI
Gomila je smještena oko 700 m zapadno od gradine Tangarija i nalazi se na staroj prapovijesnoj komunikaciji koja je vodila iz Miluše prema Grnčeniku slijedeći pravilo da se nekropole postavljaju uz puteve, što se najbolje vidjelo prilikom provođenja „zaštitnih arheoloških radova“ prije izgradnje posljednje dionice A1 Vrgorac – Ploče u Istočnoj Plini. Na tom se drevnom putu, koji je od Neretve vodio prema Ljubuškom (Bigeste) odnosno Metkoviću (Narona) i koji vjerno prati pristupna cesta A1, nalazilo dvadesetak gomila a na šest od njih stećci kao što je to izvorno bio slučaj i na prapovijesnom tumulu u zaselku Vitanj pored Miluše. Don Petar Kaer je prvi znanstvenik koji je uočio odnos prapovijesnih gomila i nadgrobnih spomenika – stećaka što je detaljno opisao u djelu Stećci okruga neretvanskog. U župi Brista – Pasičina stećci su se nalazili po cijeloj župi, ali uvijek u kontekstu gradina i prapovijesnih gomila odnosno unutar geniis loci mjesta. Don Kaer taj učestali odnos prapovijesnih gomila i stećaka vlastoručno skicira nazivajući crtež generičkim imenom Dalmatinska gomila sa stećcima. Osim što se gotovo svi stećci Grada Ploča nalaze, ili su se nalazili, u kontekstu prapovijesnih gomila već sada tom odnosu možemo dodati i treći element – ostatke sakralnog objekta koji se po definiciji nalazi uz ili u strukturi gomile. Stećci Grada Ploča zajedno s prapovijesnim gomilama i ostacima sakralnih građevina na taj način formiraju PLOČANSKI SAKRALNI TROKUT (prapovijesna gomila – stećci – ostaci sakralnog objekta) ako su svi elementi trokuta na istom mjestu ili u istom kontekstu.
Ovo pravilo se može uočiti na svim „in-situ“ nekropolama stećaka Grada Ploča (ili prapovijesnim gomilama s kojih su poskidani stećci i upotrebljeni u sekundarnoj ugradnji) na lokalitetima:
• Krvavac, Pasičina
• Crkva Svih Svetih, Brista
• Staro Greblje iznad Jezerca, Brista
• Grebine Crnoća, na putu između Gnječa i Radaljaca
• Ograda ispod zaselka Eraci, Istočna Plina
• Grebine iznad Čeveljuše, Zapadna Plina
Iako se zaselak Vitanj nalazi u Općini Gradac i Splitsko – dalmatinskoj županiji njegova povijesna i kulturna baština usko su vezane uz područja župa Baćina, Brista – Pasičina i Plina koje su katastarski u Gradu Ploče i Dubrovačko – neretvanskoj županiji. Stoga novootkrivenu arheološku baštinu u zaselku Vitanj mogu mirno označiti kao jedan od lokaliteta Pločanskih sakralnih trokuta što je fenomen koji bi trebalo čim prije zaštiti, konzervirati i arheološki istražiti, stoga pozivam arheologe i povjesničare da to čim prije naprave.
Miško Erak, autor knjiga Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi i Kamena knjiga mrtvih – Stećci Grada Ploča, dobitnik je osobne nagrade Grada Ploča za 2023. godinu i predsjednik udruge za očuvanje kulturno-povijesne baštine Obličevac.
Promocija knjige Kamena knjiga mrtvih – Stećci Grada Ploča održati će se u Pločama, Dom Kulture 28. ožujka 2025. godine s početkom u 19.00 sati. Pozivam sve zainteresirane da svojim prisustvom daju potporu našim akcijama i očuvanju naše kulturne baštine.
FOTOGRAFIJE:
Slika 1 – Članovi udruge Obličevac na putu za Vitanj
Slika 2 – Ostaci kuća u Vitnju, Miluša
Slika 3 – Zidovi objekta 1 djelomično ugrađeni u prapovijesnu gomilu
Slika 4 – Objekt 2 s mnogobrojnim megalitskim ostacima
Slika 5 – Prapovijesna gomila u Vitnju u koju su ugrađena dva objekta
Slika 6 – Stećak 1- amorfna ploča uz početak staze puta prema Vitnju
Slika 7 – Stećak 2 – ploča ukopana u kaldrmu puta prema Vitnju između dva objekta
Slika 8 – Stećak 3 – ploča ili stela nalazi se položena unutar objekta 2
Slika 9 – Stećak 4 – amorfna ploča nad zavaljenim škripom pored staze
Slika 10 – Stećak 5 – jedini sanduk na nekropoli
