By 
U Hrvatskoj se događa negativni demografski momentum: generacije roditelja brojnije su od generacija djece i, čak i kad bi kćeri imale značajno veću stopu fertiliteta od majki, odnosno kad bi prosječno rađale više djece, neće moći nadoknaditi generacije svojih roditelja. Tome pridonosi i veliko iseljavanje, osobito nakon 2013. i ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Posljedično, broj stanovnika Hrvatske će nastaviti padati, a regionalne razlike u narednih 25 godina bit će sve veće. Neki će dijelovi države ostati potpuno prazni, a razlike između sjevera i juga zemlje se produbiti.
Županije koje su zabilježile najveći pad stanovništva u proteklom periodu još veći pad mogu očekivati u narednih četvrt stoljeća. Slavonija će doživjeti potop: u Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji – ne dođe li do značajnih promjena – očekuje se pad stanovništva od 30 ili više posto, donosi Jutarnji list.
Hrvatska se nalazi u donjoj polovini ljestvice, pa Eurostatove projekcije kažu da muškarci 2048. godine u Hrvatskoj mogu očekivati životni vijek od 80,7 godina, a žene pet godina duži – 85,9 godine. No, i unutar same Hrvatske razlike su iznenađujuće velike između sjevera i juga zemlje: muškarac u Dubrovačko-neretvanskoj županiji može očekivati 3,5 godine dulji životni vijek od vršnjaka iz Krapinsko-zagorske županije (82,8 godine naspram 79,1). Razlike u očekivanoj životnoj dobi među ženama su ipak nešto manje. I žene će najdulje živjeti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (87,9 godina), a najkraće u Sisačko-moslavačkoj i Požeško-slavonskoj županiji (85,1 godinu).
Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta kaže kako takve razlike u očekivanom životnom vijeku najviše objašnjava stil života, od prehrane na dalje, koji je bitno različit na jugu od onoga na sjeveru zemlje.
Foto: Grgo Jelavic / PIXSELL
