By 
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, za koji je rečeno da će olakšati energetsku obnovu zgrada i ugradnju dizala, predstavljen je u srijedu u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u Zagrebu u povodu ulaska prijedloga u javno savjetovanje.
Kako je rečeno, cilj zakona je otkloniti postojeću zakonsku prazninu i omogućiti kvalitetno upravljanje zgradama i njihovo održavanje, piše Index.
Što se mijenja?
Jedna od bitnih novosti je osnivanje zajednica suvlasnika koje bi bile pravne osobe, imale bi osobni identifikacijski broj (OIB), a Državna geodetska uprava bi izradila registar zajednica suvlasnika. To će olakšati postupke energetske obnove i ugradnje dizala, koje će država sufinancirati trećinom troškova.
Zakon propisuje minimalnu visinu zajedničke pričuve koja uznosi 0.36 eura po četvornom metru. Potpredsjednik vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izjavio je da zakon nije ideološki nego mu je cilj da se stanovanje učini boljim te očekuje sudjelovanje građana u javnom savjetovanju, ali i lokalnih zajednica u njegovu provođenju.
“Nastojali smo izbjeći pretjerano normiranje upravljanja i održavanja zgradama, kako bi ono bilo što lakše”, kazao je.
Zakon propisuje redovito i izvanredno održavanje zgrada, a u izvanrednom, uz ine, predviđa otklanjanje hitnih popravki održavanja, za koje je potrebna suglasnost petine suvlasnika, i nužnih popravki za koje se traži suglasnost trećine suvlasnika.
Hitni popravci, osiguranje zgrade od rizika…
Kod hitnog popravka predstavnik suvlasnika je dužan, nakon otklanjanja problema, pribaviti potpise petine suvlasnika kako bi se osiguralo da su popravci doista obavljeni na zajedničkim dijelovima zgrada, kazao je Bačić.
Također, predviđena je i obaveza suvlasnika da osiguraju zajedničke dijelove zgrade od osnovnih rizika, odnosno od požara, oluja, udara groma, izlijevanja vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, kao i odgovornost za štetu prema trećim osobama. Izbjegnuta je obaveza nametanja osiguranja od potresa jer predlagač smatra da bi to previše financijski opteretilo građane suvlasnike zgrada.
Jedan od prijedloga zakona je uvođenje odredbe o prinudnom upravitelju, kojeg imenuje gradonačelnik ako to nisu učinili suvlasnici, te uvođenje odredbe o prinudnom predstavniku suvlasnika, kojeg imenuje upravitelj ako to nisu napravili suvlasnici. Savjetovanje je otvoreno do 20. ožujka, nakon čega se Zakon upućuje u redoviti saborski postupak.
Uhlir: Novim Zakonom poboljšat će se uvjeti stanovanja i života
O detaljima novog zakona kao i o nacionalnoj politici stambenog zbrinjavanja govorio je u emisiji Studio 4 na HRT-u, Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
“Ovim bi se zakonom trebali poboljšati uvjete stanovanja, uvjete života u suvlasničkim zajednicama”, rekao je i dodao kako ovim zakonom se već u 2. članku govori kako je upravljanje zgradama javni interes.
Dodaje kako i Ustav govori da je vlasništvo nepovredivo, ali ono i obvezuje.
“Do sada je uvijek bilo da je vlasništvo nepovredivo, a zanemarivano je da ono i obvezuje. Došlo je vrijeme da se zgrade počnu kvalitetnije održavati, a kroz to da se počnu bolje uređivati odnosi unutar zajednice”, naglasio je.
Uhlir govori kako je do sada kućni red u zgradama bilo nešto na deklaratornoj razini, a njega pridržavati se je bila samo dobra volja, a sada će se to promijeniti jer će postojati sankcije. “Novim Zakonom idemo na formiranje zajednice suvlasnika koja dobiva svoju pravnu osobnost”, rekao je.
Naglašava kako problem nisu fasade, već nosivi zidovi u staroj gradnji, stoga što oni nisu projektirani niti građeni da izdrže potrese.
“Fasade su problem zajednice, a ne samo suvlasnika. Održavanje zgrada u povijesno kulturnim jezgrama nije pitanje samo vlasnika”, kazao je. U novom Zakonu se podrazumijeva i sufinanciranje dizala. Predviđena je trećina od ukupnog troška, ali nitko ne priječi lokalnoj samoupravi da sudjeluje u tome.
“Mi u Hrvatskoj ne znamo koliko nam treba stanova, ali to se mora riješiti stambenom politikom. Znamo koliko imamo praznih državnih stanova i to je posljedica naših dubinskih analiza koje se prije nisu radile”, naglasio je Uhlir.
“Po prvim podacima u Hrvatskoj je prazno 400 tisuća stanova. Grad Zagreb ih ima 57 tisuća”, govori. Dodaje kako stambena politika ide u 2 smjera. Jedan je da se grade novi stanovi, a drugi je da se aktivira neaktivni stambeni fond.
