UDRUGA OBLIČEVAC Čišćenje nekropole stećaka Grebine u Plini donijelo nekoliko iznenađenja

Naslovnica – Očišćena nekropola stećaka u zaselku Grebine iznad Čeveljuše u Plini

U subotu, 18. veljače 2023. godine, zajedničkim su snagama župljani župe Plina – Stablina i članovi udruge Obličevac od raslinja očistili nekropolu stećaka Grebine koja se nalazi iznad Čeveljuše u Plini. Do nekropole Grebine se najlakše dolazi državnom cestom D8 Ploče – Dubrovnik, tako da se u Stablini skrene iza trgovine „Studenac“ na plato iznad kuća od kojeg je lokalitet Grebine udaljen oko pola sata pješačenja lošom makadamskom cestom prema istoku.

Lokalitet je na brdskoj zaravni, istočno od vrha Kuke (kota 254 m) i oko 500 m sjeverozapadno od sela Čeveljuša, na rubu krškog polja zvanog Dolac. Nekadašnji stanovnici zaselka Grebine, kao i susjednog Krševa koje se nalazi na zapadnim padinama brda Petrovac, bili su uglavnom plemena Žderići, Grgurinovići, Šunjići i Rončevići koji su se nakon II Svjestkog rata postepeno selili na Crnu Riku, odnosno u pola kilometra udaljenu Čeveljušu, koja im je pružala mnogo bolje uvjete za život.

Ova nekropola se prvi put u literaturi spominje 1896. godine u hrvatskom povijesno / arheološkom časpopisu „Starohrvatska prosvjeta“ u rubrici „Razne viesti“ koju je uređivao Frano Radić gdje se kaže: U Plini kod crkve S. Ivana u Zavali imade jedna ploča u iztok crkve, a druga u zapad. Kazaše mi vrlo pozitivno, da ih ima jedno 15 više Čeveljuše, što ih zovu Grebine, isto u Plinoj, al’ je daleko i ja nisam mario ić, jer mi rekoše, da su obične pločetine. Potpisnik ovog kratkog izvješća je rođeni tučepljanin Mate Šimić, fratar u franjevačkom samostanu u Zaostrogu.

Fra. Šimić se, na žalost, nije potrudio sa Zavale otići do nekropole starim prapovijesnim putem kojim danas djelomično ide Križni put od crkve Sv. Ivana, preko zaselaka Radoši i Podgradina iza kojeg se glavni put nastavlja prema Stablini dok se drugi krak na tom mjestu odvaja i vodi do zaselka Grebine. Da je fra. Šimić tada došao do nekropole Grebine vidio bi kako se ne radi o „15 običnih pločetina“ nego o pravoj nekropoli od 22 ili 23 stećka od kojih su neki ukrašeni prekrasnim i još uvijek tajanstvenim prizorima koje je teško precizno interpretirati.

Tek 112 godina nakon Šimićeva / Radićeva kratkog teksta u „Starohrvatskoj prosvjeti“ provedena je detaljna analiza stećaka na nekropoli Grebine. Naime, 2008. godine napravljenu su čak dvije neovisne terenske analize nekropole Grebine što je rezultiralo s izlaskom dva opsežna članka o toj tematici:

• Tomasović, Stećci na Grebinama u Čeveljuši i kod crkve sv. Ivana u zapadnoj Plini, Starohrvatska prosvjeta III. serija – svezak 35/2008, 167-183.
• Šunjić, Srednjovjekovni nadgrobni spomenici-stećci na lokalitetu Grebine pored Čeveljuše (Plina) kod Ploča, archaeol. 32, 133-166, 2008/2009

Šunjić i Tomasović, dva autora koja su istraživala i recentno pisala o ovoj nekropoli ne slažu se oko ukupnog broja stećaka koji se mogu naći na lokalitetu. Šunjić piše: terenskim je obilaskom utvrđeno 8 kamenih gomila i 22 srednjovjekovna nadgrobna spomenika-stećka raspoređena na površini od oko 2.000 m², dok je Tomasović u svom radu katalogizirao 23 stećka, od čega 20 sanduka i 3 ploče.

Međutim, ni Tomasović ni Šunjić nisu u svojim terenskim istraživanjima 2008. godine primjetili postojanje objekta koji se volonterima „otkrio“ nakon što su u potpunosti očistili nekropolu stećaka. Naime, nakon kompletnog i detaljnog čišćenja nekropole na njenoj istočnoj strani i na rubu najveće prapovijesne gomile „pojavila“ se pravokutna suhozidna građevina vanjskih dimenzija cca. 5 x 4 metra do sada nezabilježena u sručnoj literaturi. Novotrkriveni objekt možda predstavlja tajanstvenu crkvu čije se postojanje prenosi generacijama plinjana predajom „da je na ovom mjestu oduvijek bila crkva koja je srušena dolaskom Osmanlija“. U prilog ovoj tvrdnji govori i tanka kamena ploča pravilnog geometrijskog kružnog oblika pronađena tik uz istočni zid građevine koja bi mogla predstavljati oltar crkve.

Fascinantni su reljefni ukrasi na tri sanduka s motivima plesa žena i muškaraca odnosno mješovitog kola, konjanika, lova na jelena, križa, ptice, tordiranog užeta, štita, ali i naknadno urezanih križeva i bazenčića (za blagoslovljenu vodu ili svijeće?).

Osobito je ukrašen stećak – sanduk broj 8 (prema internoj klasifikaciji) koji na sve 4 bočne strane ima reljefne ukrase od kojh se najzanimljiviji motiv nalazi na dužnoj bočnoj strani koji predstavlja  ples žena i muškaraca na čijem je čelu konjanik. Mnogobrojne su interpretacije ovog motiva koje u ovom članku nećemo spominjati, ali je zanimljivo primjetiti kako žene u kolu ne dodiruju tlo (ili su prikazane bez nogu u identičnim haljinama) a muškarci u kolu nose šiljate odnosno tzv. brigijske / frigijske / ilirske kape.

Ovaj je stećak između 2008. i danas vraćen u svoju originalnu poziciju, tako da je u punom sjaju zablistao reljefni motiv na gornjoj frontalnoj strani koji prikazuje mač, štit, polumjesec i zvijezdu kao što se može vidjeti na priloženoj fotografiji. Po mom saznanju ovo je prvi put da se u bilo kakvoj literaturi objavljuje fotografija reljefnog motiva gornje frontalne strane najukrašenijeg stećka na nekropoli Grebine.

Deset članova udruge Obličevac i tri župljana župe Plina Stablina su vrijedno radili i očistili nekropolu od šikare, raslinja, drače i drveća za nekoliko sati rada. Inače je ova akcija tek početak projekta nazvanog „Stazama pločanskih stećaka (faza 1)“ po kojem se u tekućoj 2023 godini planira očistiti od raslinja, napraviti snimke dronom, opisati, izmjeriti i pojedinačno fotografirati stećke na svih 12 nekropola koje sam identificirao u Gradu Ploče. Nakon završetka prve faze, planira se nastaviti sa aktivnostima koje bi u konačnici doveli do zaštite i konzerviranja oko 200 stećaka koje možemo naći na prostoru Grada Ploča.

Tako zaštićeni i konzervirani stećci predstavljali bi prije svega izmireni dug prema našim precima, sačuvanu kulturnu i povijesnu baštinu koju bi mogli i trebali koristiti prije svega u obrazovne i turističke svrhe. Po meni najvažnija pitanja glase: Koliko djece školske dobi zna da u Gradu Ploče postoji 12 nekropola s oko 200 stećaka? Koliko njih ih je vidjelo stećak „uživo“? Što upće pločanski školarci znaju reći o stećcima? O velikom turističkom potencijalu stećaka na ovom mjestu nije nužno raspravljati.

Nekropola stećaka Grebine iznad Čeveljuše je jedinstven kulturni spomenik pločanske baštine i kao takvu je trebamo zaštiti. Prvi korak, iako volonterski, je napravljen 18. veljače 2023. godine. Tijekom ove 2023. godine udruga Obličevac će u suradnji s Župom Plina – Stablina očistiti i snimiti svih 12 nekropola stećaka, popisati, fotografirati i izmjeriti oko 200 stećaka koji postoje u Gradu Ploče i to u prvoj fazi projekta „Stazama pločanskih stećaka“.

Članovi udruge Obličevac i njihovi gosti koji su sudjelovali u čišćenju nekropole 18. veljače 2023. g.

Ivan Alduk, pročelnik Konzervatorskog odjela u Imotskom

Miško Erak, predsjednik udruge Obličevac

Boro Bustruc, član udruge Obličevac

Norman Erak, član udruge Obličevac

Anton Erak, član udruge Obličevac

Neven Nikolac, član udruge Obličevac

Zoran Bule, član udruge Obličevac

Šime Manenica, član udruge Obličevac

Vinko Herceg, zaljubljenik u arheologiju iz Ljubuškog

Markica Vuica, predsjednik udruge Baštinik iz Metkovića

Edo Barbir, župa Plina – Stablina

Josip Barbir, župa Plina – Stablina

Josip Zmijarević, župa Plina – Stablina

Miško Erak, autor knjige Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi i predsjednik udruge za očuvanje kulturno-povijesne baštine Obličevac

FOTOGRAFIJE:

Naslovnica – Očišćena nekropola stećaka u zaselku Grebine iznad Čeveljuše u Plini

Slika 1. – Volonteri koji su očistili prvi stećak (pogled na ušće Neretve)

Slika 2. – Kontrolirana vatra upaljena za izgaranje očišćenog raslinja

Slika 3. – Prapovijesna keramika na stećku s reljefom štita

Slika 4. – Prvi put objavljen reljef prednje strane najukrašenijeg stećka na nekropoli

Slika 5. – Volonteri u predahu

Slika 6. – Zaslužena marenda na stećku

Slika 7.  – Napušteni i zapušteni zaselak Grebine

Slika 8. – Objekt koji se „pojavio“ nakon čišćenja nekropole

Slika 9. – Oltar zaboravljene crkve?