By Pomalo zaboravljena stara lokomotiva prkosno stoji na pločanskom željezničkom kolodvoru. Dok je još bilo prometa i vlakova, dočekivala je i ispraćala putnike namjernike kao neki simbol sretnijih vremena za željeznicu uopće.. I danas smo je se sjetili dočekujući prvi sezonski vlak iz Sarajeva.
Tužna i umorna kao da se predala.
Parna lokomotiva serije JDŽ/HDŽ/JŽ 83-106 bile su građene za vuču lakih teretnih i putničkih vlakova na uskotračnim prugama u Bosni i Hercegovini i to za širinu kolosijeka od 760 mm.
Konstruirali su ih austrijski inženjeri pojačavanjem jedne vrste parne lokomotive, koja je već vukla vlakove na lokalnim željeznicama u austrijskim Alpama. Između 1903. i 1929. lokomotive te serije bile su građene u austrijskim tvornicama Krauss u Linzu i Jungenthal u Siegu, a između 1948. i 1949. deset lokomotiva te serije sagradila je i Tvornica Đuro Đaković iz Slavonskog Broda za potrebe JŽ-a.
U javnostisu bile poznate pod nazivom „ćiro“ i vukle su vlakove na mreži uskotračnih pruga u Bosni i Hercegovini, a u Hrvatsku su stizale iz Drvara vukući vlakove preko Ličke Kaldrme i Strmice do Knina, kao i od Mostara prema Metkoviću, Pločama i Dubrovniku.
Nakon II. svjetskog rata na uskotračnoj pruzi Split – Sinj (tzv. Sinjskoj reri) nekoliko tih lokomotiva zamijenilo je lokomotive serije JDŽ/HDŽ 186.
U Hrvatskoj je sačuvana jedna lokomotiva iz navedene serije i to oznake JDŽ/HDŽ/JŽ 83-106 (SHS/BH Stb IV a5 1138). Lokomotiva je sagrađena 1916. u tvornici Krauss u Linzu (Austrija), od 1918. uključena je u promet u Bosni i Hercegovini, a potom i u Hrvatskoj. Iz prometa je povučena 18. veljače 1975. godine. U tom je razdoblju lokomotiva prošla ukupno 3 778 505 kilometara.
Lokomotiva je izložena na željezničkom kolodvoru u Pločama, a dio je fundusa Hrvatskog željezničkog muzeja.
Snaga lokomotiva te serije je 254 kW (345 KSi), dužina lokomotive s tenderom 13 700 mm, masa prazne lokomotive 32,5 t, masa lokomotive u službi 36 t, a najveća dopuštena brzina 35 km/h.
Apeliramo na odgovorne, na Grad Ploče, na Hrvatske željeznice, postoji li netko dovoljno obziran da našeg Ćiru malo dovede u red..
Jer, on je dio razvoja ovoga grada, “pruga” je bila žila kucavica dok su Ploče još bile u povojima.
