Neretva, zelenokosa!
Majka rijeka Nar, iz legendi starih plemena,
naš Misir…….
onaj tko je uljujan u žuku i botur gledao kako teče zna o čemu to pišem. Onaj tko je slušao stare kad pričaju kako je od močvarne, malarične delte postao Misir znat će što pišem pa i svi oni koji rođenim očima i zdravim razumom gledaju i vide da Misir lagano umire, znaju o čemu govorim dok ovo pišem.
Davno, dok je Radomir Čačić bio ministar u Vladi, postavio sam mu pitanje zašto Hrvatska dok još može, a po međunarodnim zakonima može, ne zaustavi devastaciju gornjeg toka rijeke Neretve dok to ne bude kasno i dok poljima prema ušću ne zaprijeti potpuna katastrofa jer bi donji tok rijeke mogao ostati bez potrebnog dotoka sviježe vode. To bi izazvalo salinizaciju neretvanskih polja i ugrozilo način života ljudi uz tu divnu rijeku.
Odgovorio mi je lakonski, bahato – kako on tu ne vidi nikakve opasnosti, a bude li je, Hrvatska će znati pravovremeno reagirati!
Majci rijeci, zelenokosoj divnoj Neretvi prijeti stvarna opasnost ne da prestane biti zelenokosa već da prestane biti i rijekom!
Ima li odgovora briselskih čata!?
Koga li to boli tuki što nemoćnici u pameti rade s jednom od najljepših i s najhladnijom europskom rijekom?
Istina, treba jasno napisati da su oni koji su zamislili Gornje horizonte jasno znali što rade i to su i napravili.
Njihovi krajevi ciljano će imati i zadržati bistre, hladne vode lijepe Neretve na svojim poljima.
Što li će biti s našim poljima!?
Pitam za rođake i prijatelje s Neretve?
Pitam u ime vlastite duše i sjećanja kako je to uninan u žuku i botur, a ispod grana vrbe, gledati kako spokojno teku brze vode prema moru, kako se na horizontu ljubi to zeleno s onim modrim i kako duša sretno pjeva sred te ljepote!
Što šutite jadni ne bili!?
A bit ćemo svi jadni ako izgubimo taj darovani nam Misir!?
Ako nam bezumnici u ime “napretka” oduzmu svevremenost, ako nam otmu doživljaj i stvarnost zelene rijeke, Majke Neretve!
Milko Peko