By Ima dobrih 20 i više godina da postoji studija koja nudi rješenje za poplave u Vrgoračkom polju, ali nije se daleko odmaknulo. Podsjetimo, obilne kiše ovih dana zadaju ozbiljne glavobolje stanovnicima vrgorskog kraja i Pojezerja.
Kako bi se poplavama stalo na kraj, Hrvatske vode su još 2020.odlučile u sljedećih pet godina uložiti 100 milijuna kuna u izgradnju sustava odvodnje voda s vrgoračkog područja, a zna se i gdje, prema Baćinskim jezerima, osnosno Birini.
Kao prioriteti nameću se izrada studije utjecaja na okoliš, izradba glavnih projekata i gradnja novog tunela uz postojeću Krotušu kroz kojega vode iz Jezera otječu prema Baćinskim jezerima, no nije rješenje proširivati stari tunel, jer bi se tako ugrozila Baćinska jezera i Ploče.
Nakon izgradnje spomenutih objekata stanje na vrgorskom području moglo bi se držati pod kontrolom a time bi se stanovnicima omogućio nesmetan razvoj poljoprivrede od koje i žive.
Naime, na oko 200 četvornih kilometara slivnog područja Vrgorskog polja i polja Rastok slijevaju se sve vode koje dotječu na to područje, a sadašnji tunel Krotuša nema dovoljno kapaciteta za odvodnju tih voda prema moru pa ga je potrebno nadograditi ili napraviti još jedan.
Odvodni kapacitet Vrgorskog i Rastočkog polja iznosi 80 kubičnih metara u sekundi, a tek izgradnjom tunela Vrgorac 2 taj se kapacitet može povećati za novih 60 do 70 kubičnih metara u sekundi. Kapacitet odvodnje bio bi 150 metara kubičnih u sekundi, čime bi na neki način prestale i katastrofalne poplave.
Između Jezera i područja Krotuše nalazi se stjenoviti prijevoj Prigon, kroz koji je prokopano korito za odvodnju vode iz rijeke Matice prema tunelima. Taj je prokop usko korito i predstavlja veliku prepreku za bolje otjecanje iz polja prema tunelima. Treba znati da po sjevernom i sjeverozapadnom rubu polja Jezero ima više izvora iz kojih voda za vrijeme velikih kiša dotječe u Jezero, što je još jedan problem.
NESTABILNE OBALE I KLIZIŠTA
–Zbog toga je planirana izgradnja obodnoga kanala od desetak kilometara koji bi prikupljao vodu, a njim bi se odvodila i voda iz obližnjeg polja Rastok prema razdjelnoj građevini, pa dalje kroz Prigon prema tunelima. Jasno, mogao bi se koristiti i za navodnjavanje.
Proširenje i ozbiljnija rekonstrukcija vodotoka Matice, koja teče poljem Jezero, gotovo je nemoguća zbog nestabilnih obala i pojave brojnih klizišta na obali. A postavlja se i pitanje zaštite prirode.
U nepovoljnom je položaju krajnji sjeverozapadni dio polja Kutac. Tu je nekoliko izvora na koje dolazi voda iz bližih visokih brda, posebno iz područja Bunine. Baš na tom uskom dijelu polja Matica meandrira, čime se stvaraju otpori tečenju, pa se voda zadržava u Kutcu dulje vrijeme.
Dio stanovništva bio je zagovarao gradnju dodatnog tunela Striševo u zapadnom dijelu Kutca. On bi dijelom poboljšao stanje u Kutcu, ali radi se o objektu velikih dimenzija za koji su troškovi preveliki. Bio bi dug 7000 metara i završavao bi na morskoj obali, između Brista i Gradca.
Po ovoj varijanti, prema tom tunelu usmjerila bi se voda iz postojećeg tunela Rastok, širilo bi se korito u Prigonu, postojeći tunel Krotuša ostao bi u sadašnjem stanju i ne bi bilo obodnog kanala. Rezultat bi bio relativno dobro stanje u Kutcu, ali znatno lošije u središnjem dijelu polja Jezero. Više bi se opteretilo i korito Matice uz probleme s klizištima.
O potrebi odvodnje s područja Vrgorsko-neretvanskog polja Jezero u prvoj polovici 20. stoljeća govorio je i pisao fra Ante Gnječ (1876.-1942.) iz današnje Staševice.
Nekoliko puta odlazio je u Beograd kako bi tadašnjim vlastodršcima dokazao potrebu izgradnje susstava odvodnje iz Jezera prema Baćinskim jezerima. Kralj Aleksandar primio ga je 3. srpnja 1930. godine, kada mu je fra Ante pokazao komad sirčana kruha (sirak) što ga narod u Pasičini jede i grudu zemlje koja je u to vrijeme bila pod vodom, a mogla bi hraniti narod kukuruzom i pšenicom.
Nakon puno briga, napora, putovanja, zamolbi, te napornog rada radnika i inženjera te četverogodišnjeg rada, 27. studenoga 1938. godine otvoren je tunel Krotuša za odvodnju pojezerskih voda u Baćinska jezera, a u nazočnosti 4000 ljudi.
Od tada su stanovnici svih naselja u Jezero proizvodili više, brže i bolje, sve do naših dana.
Gradnjom autoceste i drugim zahvatima u brdsko-planinskim područjima izmijenjene su hidro-geološke okolnosti, pa se vode iz krških bazena (i vrela) izlijevaju ili zbog promijenjenog geološkog stanja mijenjaju mjesto izviranja, pa tako i otjecanja. A sve se te vode skupljaju u krško polje Jezero zbog čega raste vodostaj Matice, a tunel malog kapaciteta postaje usko grlo u svim projektima. Stoga bi nadležni trebali znati što im je činiti, proširenje postojećeg ili izgradnja još jednog tunela.
