By 
Institut za javne financije predstavio je 5. srpnja 2023. rezultate devetog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna svih 576 hrvatskih regionalnih i lokalnih jedinica.
Prosječna proračunska transparentnost – mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na mrežnim stranicama županija, gradova i općina – iz godine u godinu se popravlja, te u ovom ciklusu iznosi 4,6 od mogućih 5. To je znatno poboljšanje u odnosu na 2015. kada je iznosila prosječnih 1,8. Naravno, sama objava dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, no smatra se prvim korakom k višim razinama neophodnim za sudjelovanje građana u proračunskom procesu i kontroli prikupljanja i trošenja javnih sredstava.
“Budući da nakon devet ciklusa, najveći dio jedinica objavljuje svih pet ključnih dokumenata – što je i bio naš cilj – završavamo ovo istraživanje u ovom obliku (s ovom metodologijom) i nadamo se da će se transparentnost proračuna i dalje poboljšavati i omogućavati građanima razumijevanje i odlučivanje o svojim proračunima“ zaključila je Mihaela Bronić, voditeljica istraživanja koje proizlazi iz projekta Hrvatske zaklade za znanost “Isplati li se transparentnost? Politički i socioekonomski učinci transparentnosti proračuna lokalnih jedinca u Hrvatskoj“.
Uz predstavnice Instituta za javne financije – Mihaelu Bronić, Katarinu Ott i Simonu Prijaković – na prezentaciji su sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Sanjin Rukavina, glavna državna rizničarka Danijela Stepić, župan Bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić i načelnik općine Donja Motičina Željko Kovačević.
Detaljna analiza istraživanja nudi se u Osvrtu Instituta za javne financije Proračunska transparentnost županija, gradova i općina: studeni 2022. – travanj 2023., dok interaktivna karta prikazuje stanje u svim lokalnim jedinicama.
Najveći napredak ostvarili Hrvatska Kostajnica, Petrinja, Senj, Vinkovci i Vodnjan
Čistu peticu za transparentnost ove je godine od IFJ-a dobilo 109 gradova, sedam više nego lani. Najveći napredak, pak, u odnosu na lani su ostvarili Hrvatska Kostajnica, Petrinja, Senj, Vinkovci i Vodnjan koji su sa prošlogodišnje ocjene 3 ove godine skočili na 5. S trojke na četvorku narasli su Novi Marof, Omiš i Sinj, a s četvorke na peticu čak 14 gradova: Donji Miholjac, Đakovo, Klanjec, Kutjevo, Obrovac, Opuzen, Otočac, Stari Grad, Pag, Sisak, Slatina, Solin, Trilj i Valpovo. Najveći pad, pak, u ocjeni transparentnosti doživio je Grad Otok koji je s prošlogodišnje petice pao na trojku.
Ocjenu 5 dobili su sljedeći gradovi – Bakar, Beli Manastir, Belišće, Benkovac, Bjelovar, Buje, Buzet, Cres, Crikvenica, Čakovec, Čazma, Delnice, Donja Stubica, Donji Miholjac, Drniš, Dubrovnik, Duga Resa, Dugo Selo, Đakovo, Đurđevac, Garešnica, Glina, Gospić, Grubišno Polje, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Imotski, Ivanec, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Karlovac, Kastav, Kaštela, Klanjec, Knin, Komiža, Koprivnica, Korčula, Kraljevica, Krapina, Križevci, Krk, Kutina, Kutjevo, Labin, Lepoglava, Lipik, Ludbreg, Makarska, Mali Lošinj, Metković, Mursko Središće, Našice, Nin, Nova Gradiška, Novalja, Novska, Obrovac, Ogulin, Opatija, Opuzen, Orahovica, Oroslavje, Osijek, Otočac, Ozalj, Pag, Pakrac, Pazin, Petrinja, Pleternica, Ploče, Poreč, Požega, Pregrada, Prelog, Pula, Rovinj, Samobor, Senj, Sisak, Skradin, Slatina, Slavonski Brod, Solin, Split, Stari Grad, Supetar, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Šibenik, Trilj, Trogir, Umag, Valpovo, Varaždinske Toplice, Velika Gorica, Vinkovci, Vodice, Vodnjan, Vrbovsko, Vrgorac, Vrlika, Vukovar, Zabok, Zagreb, Zaprešić, Zlatar i Županja.
Ocjena 4 : Biograd na Moru, Čabar, Daruvar, Hvar, Novi Marof, Novi Vinodolski, Novigrad, Omiš, Rab, Rijeka, Sinj, Slunj, Varaždin, Virovitica, Vis, Vrbovec, Zadar
Ocjena 3: Otok
Ocjena 2: Popovača
Predstavljanje su podržali Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova i Janaf.
