By Zbog snažnog rasta zaduživanja kućanstava i rastućih ekonomskih pritisaka, Hrvatska narodna banka (HNB) odlučila je uvesti nove makrobonitetne mjere u cilju zaštite stabilnosti financijskog sustava. Ove preventivne mjere, koje će stupiti na snagu 1. travnja 2025. godine, imaju za cilj ograničiti rast zaduživanja kućanstava, smanjiti rizik od prekomjernog kreditiranja te ojačati financijsku otpornost građana u uvjetima mogućih nepovoljnih makroekonomskih scenarija, piše Dalmacija danas.
Kako javlja HNB, mjere će, među ostalim, ograničiti iznos novog zaduživanja potrošača prema određenim kriterijima. Konkretno, prilikom odobravanja novih kredita, omjer mjesečne otplate duga u odnosu na dohodak (tzv. debt service to income, DSTI) za stambene kredite bit će ograničen na 45%, a za nestambene kredite na 40%. Također, omjer iznosa stambenog kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu (tzv. loan to value, LTV) bit će ograničen na 90%. Osim toga, ročnost stambenih kredita bit će ograničena na 30 godina, dok će ročnost nestambenih kredita biti ograničena na 10 godina.
Ove mjere imaju za cilj usporiti rast kreditiranja, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, te smanjiti inflacijske pritiske povezane s povećanom potrošnjom kućanstava. U trenutnim makroekonomskim uvjetima, obilježenima brzim rastom potrošnje kućanstava, očekuje se da će ove mjere djelovati preventivno i pomoći u očuvanju financijske stabilnosti.
Fleksibilnost za banke
Unatoč strogim kriterijima, banke će i dalje imati mogućnost odobravanja kredita mimo ovih ograničenja. Naime, banke će moći odobriti do 20% iznosa stambenih kredita i 10% iznosa ostalih kredita mimo navedenih kriterija. Ove iznimke bit će najviše primjenjivane za potrošače koji stječu svoj prvi dom ili nastoje prilagoditi svoj dom obiteljskim potrebama.
Dodatna fleksibilnost bit će omogućena detaljnijom procjenom kreditne sposobnosti potrošača, čime će se bankama omogućiti da primjene individualne uvjete kreditiranja na temelju specifičnih okolnosti. Ipak, HNB podsjeća da banke moraju nastaviti koristiti vlastite procjene rizičnosti kredita, kao i obavezne elemente procjene prema propisima koji reguliraju ovrhu nad novčanim sredstvima potrošača.
Reakcija na brzi rast kredita kućanstvima
Novouvedene mjere rezultat su zabrinutosti HNB-a zbog ubrzanog rasta kredita kućanstvima, koji je započeo još od početka 2023. godine. Posebnu zabrinutost izaziva brzi rast gotovinskih nenamjenskih kredita, koji je s krajem 2022. godine iznosio 3,6%, da bi do kraja 2024. dosegao 15,9%. Ovaj rast kredita prati pogoršanje naplativosti duga, a udio kredita koji se neuredno otplaćuju, posebno kod gotovinskih kredita odobrenih od 2021. do kraja 2023., dosegao je približno 4%. HNB upozorava da bi se taj pokazatelj mogao pogoršati u budućnosti, uzimajući u obzir veće volumene novih kredita i očekivano usporavanje rasta dohodaka.
Osim toga, u segmentu stambenih kredita, koji su u posljednje četiri godine rasli prosječnom stopom od oko 10% godišnje, postoje naznake rasta rizika neuredne otplate. Uz snažan rast cijena stambenih nekretnina i povećanje kamatnih stopa, potrošači su primorani podizati veće kredite, što dovodi do rasta opterećenja dohotka troškovima otplate duga i sve duže ročnosti kredita. Prosječni teret otplate duga povećao se s 38% dohotka u 2022. na 41% dohotka krajem 2024., dok se prosječna ročnost stambenih kredita produljila sa 22 na 24 godine.
Ranjivost kućanstava na ekonomske šokove
Ove brojke upućuju na povećanje ranjivosti kućanstava na nepovoljne makroekonomske i financijske šokove, kao što su smanjenje dohotka ili gubitak posla. U takvim bi uvjetima kućanstva morala smanjiti svoju potrošnju kako bi nastavila otplaćivati kredite, što bi ugrozilo njihov životni standard i negativno utjecalo na ukupno gospodarstvo. Takvi scenariji također mogu dovesti do povećanja rizika od neurednih otplata kredita, što bi moglo imati negativne učinke na banke i destabilizirati financijski sustav.
Kako bi smanjila ove rizike, HNB uvođenjem makrobonitetnih mjera nastoji spriječiti prekomjerno zaduživanje potrošača. Ove mjere također imaju za cilj smanjiti mogućnost da kućanstva, nakon otplate kredita, ne budu u mogućnosti pokriti osnovne životne troškove. Time će se smanjiti kreditno financirana potrošnja, što će imati pozitivan učinak na smanjenje inflatornih pritisaka.
Cilj: dugoročna održivost financijskog sustava
Makrobonitetne mjere koje HNB uvodi postat će trajni element njezine politike. Ujedno, HNB će nastaviti pratiti učinke cjelokupnog skupa ovih mjera te njihov doprinos očuvanju stabilnosti financijskog sustava i održivog gospodarskog rasta. Ako se ukaže potreba, HNB će ih prilagoditi promjenama u makroekonomskim uvjetima i sustavskim rizicima.
Povodom uvođenja novih mjera, HNB je otvorila savjetovanje s javnošću, koje je dostupno na njezinim mrežnim stranicama. Savjetovanje je otvoreno kako bi se omogućio široj javnosti i stručnjacima da iznesu svoja mišljenja i prijedloge vezane uz ove mjere, čime HNB nastoji osigurati transparentnost i učinkovitost svoje politike.
Na kraju, uvođenjem novih mjera, HNB nastoji očuvati stabilnost financijskog sustava, zaštititi potrošače i banke, te spriječiti nastanak financijskih neravnoteža koje bi mogle destabilizirati cijeli financijski sustav. Uvođenje restrikcija u kreditiranju neće samo osigurati dugoročnu stabilnost, već će i smanjiti mogućnost nastanka novih financijskih kriznih situacija, što je od ključne važnosti za ukupnu stabilnost hrvatskog gospodarstva.
