0

Mandarina – hraniteljica neretvanskih obitelji, prošle godine imala je turbulentan period.

Pesticidi, voćna muha, loša prodaja i ostali problemi zadali su muke proizvođačima, a neki su krenuli u smjeru promišljanja da mandarine namjeravaju zamijeniti egzotičnim voćkama. Sezona koja je upravo završila jedna je od najtežih u povijesti. O izazovima koji su pogodili proizvođače mandarina portal Jug info razgovarao je s poljoprivrednikom iz Opuzena Tonijem Grossijem koji smatra kako je mandarina i dalje najisplativija kultura u dolini Neretve.

“Problem je što cijela dolina uzgaja samo mandarinu i onda se pojavljuju mnogi nametnici koje je teško izbaciti. Da je zemlja malo ‘prorjeđenija’ drugim kulturama, a ne samo tom unikulturom, onda bi vjerojatno populacija i količina nametnika i bolesti bila daleko manja. Mislim da su iz tog razloga mnogi ljudi nezadovoljni i krenuli su u promjenu kulture što je i normalno. S vremena na vrijeme potrebna je promjena”, smatra Grossi koji dodaje kako su ipak takvi slučajevi rijetki u dolini Neretve te da neće doći do većih promjena.

Osvrnuo se i na upotrebu pesticida koji su više puta pronađeni u pojedinim pošiljkama mandarina. Podsjetimo, u mandarinama podrijetlom iz Hrvatske prilikom izvoza u Srbiju prošle godine je pronađena povećana količina ostataka pesticida, chlorpyrifosa. Pošiljka je vraćena u Hrvatsku i naloženo je njezino uništenje budući da je ovaj pesticid procijenjen kao opasan za život i zdravlje ljudi. Grossi smatra kako je riječ o trgovinskom ratu između Hrvatske i Srbije.

“Mi smo njima s granice vratili paprike i još neko povrće i voće pa su oni nama to isto učinili s mandarinama. Svakodnevno se događa da se s granice vraća voće i povrće ili da se neki proizvodi povlače s polica, ali mediji o tome ne pišu previše. U ovom slučaju su se baš raspisali s mandarinama. Moram naglasiti kako je mandarina najzdravije voće na tržištu, ona se jednom do dva puta šprica pesticidima u petom mjesecu, a onda se bere u 10., 11. i 12. mjesecu. Osim toga nitko ne jede mandarinu s korom i koncentracija pesticida u jestivom dijelu voća je nula. Bez obzira na sve to, napravljena je velika medijska hajka pa je prodaja mandarina usred sezone stala. Zbog toga su mnogi poljoprivrednici poslovali s gubitkom ove godine”, naglasio je Toni Grossi.

U tom slučaju, dodao je on, država je trebala pomoći proizvođačima kroz razne mjere kao što je to učinila sa slučajem Afričke kuge. Osim toga, odgovornost je i na proizvođačima koji bi trebali, smatra Grossi, smanjiti pesticide i koristiti sredstava dozvoljena u ekološkoj proizvodnji što je budućnost poljoprivrede. Tako on preporuča uporabu ekološki prihvatljivih pesticida kao što je neem ulje kao prirodni insekticid.

“Smatram da je mandarina najisplativije voće za raditi i da će većina ljudi nastaviti baviti se s mandarinom. Problem doline Neretve je što svi uzgajaju samo mandarinu i onda kada se pojave bolesti i nametnici, oni se brzo prošire. Najbolje bi bilo da je 50 posto površina zasađeno mandarinamna, 50 posto drugim kulturama. Prije smo u dolini Neretve imali proizvodnju kupusnjača, lubenica, dinja… Međutim, toga je sve manje zato što su ljudi svoju zemlju stavili pod trajne nasade i ne postoji zapravo puno površina za jednogodišnje ili sezonske kulture, a kamoli da se napravi plodored”, zaključio je za Jug info poljoprivrednik iz Opuzena Toni Grossi.

Više u kategoriji Politika i gospodarstvo