By Svjetski je dan šećerne bolesti, 14. studenog, posvećen podizanju svijesti o bolesti.
Internacionalna dijabetička federacija (IDF) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) su ne tako davne 1991. godine proglasile Svjetski dan dijabetesa kao odgovor na sve veću zabrinutost radi zdravstvene prijetnje koju predstavlja neotkriven ili pak loše reguliran dijabetes.
Kasnije, ovaj je dan postao je službenim danom Ujedinjenih Naroda i to usvajanjem Rezolucije 61/225 u 2006. godini.
ZAŠTO BAŠ OVAJ DAN?
Naime, 14. studenoga 1891. godine rođen je Sir Frederick Banting. Ovaj je liječnik, a kasnije i Nobelovac, zajedno sa svojim učenikom, Charlesom Bestom 1921. godine otkrio INZULIN.
U Republici Hrvatskoj je 2023. godine prema prvim podacima CroDiab registra (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 395.058 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 % oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih veći od 600.000, najnoviji su podaci od HZJZ-a.
Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti.
KOJI SU RIZIČNI ČIMBENICI?
Šećerna bolest tipa 1 se ne može prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno.
Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.
Dob ili genetsku predispoziciju ne možete promijeniti. Međutim, na Vama su ostali čimbenici koji utječu na sklonost razvoju bolesti kao što su prekomjerna tjelesna težina, trbušna debljina, sjedilački način života, prehrambene navike i pušenje.
