By U posljednje vrijeme Hrvatsku je preplavio val jeftinih jaja iz Ukrajine, koja su se pojavila na tržištu i izazvala zabrinutost među potrošačima i domaćim proizvođačima. Iako su naizgled ekonomski isplativa, ova jaja dolaze s ozbiljnim pitanjima o kvaliteti, sigurnosti hrane za krajnjeg potrošača.
Prema informacijama Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi, sve vrste jaja su pojeftinile od Nove godine. Nakon pada u prvom kvartalu 2024. godine veleprodajne cijene najprodavanijih jaja (L i M) iz kaveznog i podnog uzgoja stagnirale su. Početkom ove godine kod većine razreda bilježimo blagi pad cijena jaja pa su u veljači u odnosu na siječanj cijene jaja kaveznog uzgoja bile niže za 2,8 do 5,7 posto, a cijene jaja iz podnog uzgoja za 1,2 do 12,9 posto.
Cijene jaja svih razreda iz oba uzgojna oblika bile su u veljači ove godine niže u odnosu na cijene godinu dana ranije. Kod jaja iz kaveznog uzgoja bilježimo niže cijene razreda L i M za 6,6 odnosno 8,7 posto dok su cijene istih kategorija jaja iz podnog uzgoja bile niže za 8,5 (M) odnosno 9,2 posto (L). Značajno niže bile su cijene razred S iz kaveznog uzgoja, za 30,4 posto. Prosječna cijena najprodavanijih jaja iz kaveznog i podnog uzgoja iznosila je 0,16 €/kom za razred L, a 0,14 do 0,15 €/kom za razred M. Prosječna cijena u veljači 2025.godine iznosila je 238,47 eura/100 kg što je niže u odnosu na cijene iz siječnja za 1,8 posto, a u odnosu na cijene godinu dana ranije za 7,5 posto. Hrvatska veleprodajna cijena jaja A klase (L-M) svrstala se u kategoriju zemalja srednjeg cjenovnog ranga na ljestvici EU-a, čemu je svakako doprinio i uvozni kontingent iz Ukrajine.
Sumnjiva kvaliteta i zdravstveni rizici
Jeftina jaja iz Ukrajine ulaze u Hrvatsku pod nepoznatim uvjetima proizvodnje, a brojne kontrole u drugim europskim zemljama pokazale su nepravilnosti u pogledu higijenskih standarda i prisutnosti štetnih tvari. Postavlja se pitanje jesu li ta jaja proizvedena pod istim strogim sanitarnim i sigurnosnim propisima kao u Europskoj uniji.
Glavni rizici uključuju: korištenje zabranjenih pesticida i antibiotika u prehrani peradi, veći rizik od bakterijske kontaminacije, uključujući Salmonellu i E. coli, nejasne uvjete skladištenja i transporta, što može utjecati na svježinu i kvalitetu jaja. Nedavna otkrića u nekim zemljama EU pokazala su tragove fipronila, pesticida koji je strogo zabranjen u proizvodnji hrane, ali se u nekim dijelovima svijeta i dalje koristi za tretiranje kokoški protiv parazita. Fipronil može imati toksične učinke na bubrege, jetru i štitnjaču, osobito kod djece i trudnica.
Ugrožena domaća proizvodnja
Osim zdravstvenih pitanja, uvoz ogromnih količina jeftinih jaja iz Ukrajine ozbiljno prijeti domaćim proizvođačima. Hrvatski uzgajivači jaja ne mogu konkurirati dampinškim cijenama ukrajinskih proizvoda, što dovodi do zatvaranja farmi, gubitka radnih mjesta i slabljenja lokalne ekonomije.
Zašto su jaja iz Ukrajine toliko jeftina, pitaju se hrvatski potrošači. Manji su im troškovi proizvodnje i niže plaće radnika, jeftina je stočne hrane, niži su standardi držanja peradi te slabije kontrole u pogledu hormona, antibiotika i drugih kemijskih dodataka. Dok se domaći proizvođači moraju pridržavati strožih EU standarda, uvezena jaja često dolaze iz sustava intenzivnog uzgoja u kojima kokoši žive u prenapučenim kavezima, izložene stresu i bolesti, što može utjecati na kvalitetu i sigurnost proizvoda.
S obzirom na enormne količine uvoznih jaja, kupci u Hrvatskoj bi trebali bi pažljivo birati jaja koja kupuju, poglavito bi trebali provjeravati oznake na ljusci jaja. Svako jaje u EU mora imati kod koji pokazuje zemlju podrijetla. Kod za Ukrajinu je “UA”, te obratiti pozornost na cijenu. Ako su jaja znatno jeftinija od prosjeka, onda su sigurno dio uvoznog kontingenta, piše Slobodna Dalmacija.
