By Dok se u Vrgorcu vodi borba i prikupljaju potpisi za izmještanje reciklažnog dvorišta iz Ulice fra Ivana Rozića, nekoliko kilometara dalje, u polju Rastok, hrpa smeća “bode” u oči prolaznike koji koriste lokalnu cestu za dolazak ili odlazak s graničnog prijelaza Orah-Orahovlje. Slika je to koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim – jedan kontejner prepun je raznog otpada, dok je uz njega niknula još veća hrpa smeća. No, malo koga zabrinjava činjenica da se na tom području nalaze kanali za natapanje iz kojih se nekad pila voda. Zbog ovakvih prizora ta praksa odavno je napuštena, piše Slobodna Dalmacija.
Tom cestom GPS navigacija navodi i strane turiste, prvenstveno hodočasnike na putu prema Međugorju. Sigurno im ovakva slika iz prirode neće ostati u lijepom sjećanju. No, to očito ne brine ni lokalno stanovništvo, koje ondje ostavlja razni otpad, niti nadležne službe, koje bi taj otpad trebale pravovremeno ukloniti, poput “Gradske čistoće”.
FOTO: Mate Primorac/Slobodna Dalmacija
Rastok je nekad hranio cijelu Vrgorsku krajinu kukuruzom, no danas je velik dio polja zarastao u korov i brist. Obrađuju se samo rubni dijelovi polja koji nisu pod vodom, gdje se uzgajaju povrtlarske kulture i jagode, po kojima je ovaj kraj poznat diljem Hrvatske. No, ekološka svijest stanovništva je zabrinjavajuća. Prije tri godine Slobodna je pisala o inicijativi vrgorskog sportaša, svjetskog i europskog prvaka u kick-boxingu Nikice Radonića, koji je sa svojim prijateljima iz sela, od izvora Banje do Vrgorskog mosta, prikupio četiri traktorske prikolice raznog otpada, u kojem je dominirala plastična folija.
Dio od Vrgorskog mosta do Podprologa u još je gorem stanju – ondje se baca sve i svašta, a rijetko se čisti. “Gradska čistoća” pokušala je doskočiti problemu postavljanjem specijaliziranih kontejnera za prikupljanje otpada, no njihov broj je nedostatan, prazne se samo dva puta mjesečno, a u njih se odlaže sve i svašta. Zbog toga nisu napravljeni značajni pomaci. Bacanje plastike i ambalaža od pesticida u kanale za natapanje i rijeku Maticu ozbiljno je narušilo kvalitetu vode te biljni i životinjski svijet, a pojedine vrste riba praktički su nestale iz Rastoka.
Što je zapelo s odvozom otpada, Slobodna je pokušala saznati iz prve ruke, od direktora “Gradske čistoće” Tonija Grljušića.
Jedan od glavnih razloga zbog kojeg otpad nije odvezen su poplave. Cesta kroz Rastok bila je zatvorena, pa nismo mogli intervenirati. No, do ovog petka otpad će biti uklonjen. Inače, kontejneri se prazne dva puta mjesečno i namijenjeni su plastici i plastičnim folijama. Međutim, u njima nalazimo svega i svačega. Još jednom apeliram na građane da ne odlažu glomazni otpad i druge nepredviđene vrste otpada u ove kontejnere – rekao je Grljušić za Slobodnu Dalmaciju.
