STAZAMA PLOČANSKIH STEĆAKA – Staro greblje iznad Jezerca u Bristi pored Staševice

Naslovnica – Volonteri nakon završenog posla čišćenja nekropole iznad stećka s reljefom obredne primopredaje. Gornji red s lijeva na desno: M. Erak – N. Nikolac – M. Vuica. Donji red s lijeva na desno: K. Jovica – J. Jovica – B. Bustruc

U utorak 21. veljače 2023. godine nastavljen je projekt „Stazama pločanskih stećaka“ (faza 1) u kojem udruga građana Obličevac, tijekom 2023. godine, planira očistiti i snimiti svih 12 nekropola, popisati, fotografirati i izmjeriti oko 200 stećaka koji se nalaze na području Grada Ploča. Nakon čišćenja nekropole Grebine iznad Čeveljuše u Plini, koje je donijelo niz neočekivanih otkrića (https://www.klikploce.com.hr/udruga-oblicevac-ciscenje-nekropole-stecaka-grebine-u-plini-donijelo-nekoliko-iznenadenja/), članovi udruge su se u utorak uputili na lokalitet Staro greblje iznad Jezerca u Bristi pored Staševice, kako bi od drveća, drače i divljeg raslinja očistili 27 stećaka koje je prvi put u literaturi 1886. g. opisao i skicirao don Petar Kaer, tadašnji župnik Briste i Pasičine.

Naime, Don Petar Kaer je stavio Grad Ploče na svjetsku arheološku kartu kada je objavio članak u vodećem francuskom i europskom antropološkom časopisu toga doba (Bulletin de la Société d’anthropologie de Lyon, tome 5, 1886. pp. 8-42) na francuskom jeziku pod naslovom Pierres sepulcrales Dalmates odnosno u slobodnom prijevodu Dalmatinski stećci izdanom 1886. godine. U podnaslovu je Kaer jasno naznačio da se radi o spomenicima, uglavnom stećcima, neretvanskog okruga u župama u kojima je službovao kao svećenik (Brista – Pasičina i Slivno Ravno). U ovom članku je Kaer detalljno opisao tadašnjih desetak nekropola stećaka u Bristi i Pasičini a neke od stećaka vlastoručno vrlo precizno skicirao s osobitim naglaskom upravo na nekropolu Staro greblje iznad Jezerca u Bristi pored Staševice.

O nekropoli Staro greblje iznad Jezerca u Bristi Kaer piše: Čini se da je ovo malo izolirano mjesto kroz povijest služilo kao zajedničko groblje. Postoje tri vrste stećaka, deset s bareljefima, drugi su jednostavni sanduci, a treći u svom prirodnom stanju. To ukazuje na možda tri ranga bogatstva ili zasluga u istoj populaciji. Sibmoli, odnosno ukrasni motivi su slični onima koje smo već vidjeli, neki s reljefom, drugi urezani i nastali, čini se u kasnijem periodu. Jedan od najznačajnijih stećaka je onaj koji prikazuje ljudske likove s bočne strane: Dvojica golih muškaraca između sebe drže spremnik, možda jedan cistus (košarica koja se nosila u drevnim vjerskim obredima). Cistus predstavlja urnu prinosa ili dvoručku, koja se još uvijek koristi u ovim krajevima, a koja se postavlja na stolove povodom pogrebnih obreda zvanih dača, koji često završavaju svađama pa čak i u krvavim tučnjavama. Treba napomenuti da su ovi bareljefi izvedeni s završnom obradom koja još nije viđena na stećcima. Ali najbolje izrađen je stećak ……. posvećen možda nekoj visokoj ličnosti, iako smješten na kraju humka, predstavlja golog ratnika, osim slabina prekrivenih šalom, koji nosi štit iza kojeg se pojavljuju vrh i kraj koplja.

I doista, svatko tko dođe na ovu nekropolu može se samo složiti s pisanjem don Kaera kako se radi o završnim obradama (reljefima ili urezima) i motivima koji su po svojoj raznolikosti i kvaliteti jedinstveni, ne samo u hrvatskim, već i u svjetskim razmjerima. Na nekropoli nailazimo na nevjerojatne predstave kao što su ratnik sa štitom i kopljem, apstraktni prikaz s izbočenim pravilnim geometrijskim likovima, raznoliki križevi, antropomorfni prikazi, obredne rupice i reljefne elipse, tordirani vijenac okružen bordurama presječen dijagonalnom linijom i primopredaju predmeta između dvojice muškaraca (?). Tih dvoje ljudi ne drže nepoznati predmet između sebe, već jedan muškarac predaje drugom neki vrlo važan predmet – vjerojatno košaru, moglo bi se pretpostaviti, u obrednoj ceremoniji. Ništa slično nisam vidio niti na jednom stećku osobno ali ni pronašao u literaturi koja je vrlo iscrpna na temu reljefa na stećcima. Stoga mogu zaključiti kako je ovaj reljef jedinstven i teško ga se može usporediti sa bilo čim do sada viđenim u tom području.

Nakon što su članovi udruge Obličevac detaljno očistili elipsasti prostor kamene prapovijesne gomile i okolicu na kojoj je smještena nekropola stećaka, osim reljefa i motiva koje je opisao Kaer 1886. godine, naišli smo i na dva za 180° prevrnuta stećka. Nakon što smo stećke vratili u prvobitan položaj, na jednom od njih, pojavio se do sada neviđeni prikaz koji ni don Kaer nije spominjao u svom članku. Naime, na stećku vraćenom u originalnu poziciju jasno se vidio urezan ORANT, motiv koji se vrlo često pojavljuje kao tema na stećcima. Orant u ranokršćanskoj umjetnosti predstavlja čovjeka ili ženu uzdignutih ruku u molitvi i taj motiv čak u nekoliko varijanti možemo pronaći na ovoj nekropoli. Jasno je da se orant na preokrenutom stećku prvi put objavljuje u bilo kakvoj literaturi jer možemo samo pretpostaviti kako je motiv za vrijeme don Kaera ležao na „pogrešnoj“ donjoj strani tako da ga svećenik nije mogao registrirati. Tik uz novootkrivenog urezanog prikaza oranta leži drugi stećak ali s prekrasnim reljefnim motivom oranta i zajedno podupiru nekoliko don Kaerovih teza iznesenih u članku:

ova je nekropola kroz duže vremensko razdoblje služila kao zajedničko groblje,
različite završne obrade označavaju i rangove bogatstva ili zasluga u istoj populaciji,
urezani motivi (za razliku od reljefa) su nastali u kasnijem periodu,
na nekropoli se nalaze i reljefi sa završnom obradom koja još nije viđena na stećcima.

Nekropola Staro Greblje iznad Jezerca u Bristi kod Staševice u Kaerovo doba je brojala 27 stećaka koji su svi bili smješteni na velikoj prapovijesnoj gomili. Danas nekropola broji 26 stećaka s tim da je jedan razbijen te ga možemo pronaći samo u ulomcima. Ovaj lokalitet je nužno žurno zaštiti, prije svega zbog jedinstvene vrijednosti reljefnih i drugih motiva ali i kvalitete njihove izrade. Na nekropoli sam identificirao 26 stećaka i na čak njih 11 se uočavaju reljefni ili urezani motivi, što predstavlja nevjerojatnih 42% ukrašenosti svih stećaka. Ako znamo da je u ukupnom broju samo oko 9% stećaka ukrašeno, ovaj podatak nam jako puno govori o vrijednosti nekropole. Nadalje, motivi i prikazi na jedanaest stećaka su iznimno raznoliki a neki od njih su potpuno jedinstveni. Osim opisanog reljefa na stećku gdje dvojica muškaraca vrše primopredaju nepoznatog predmeta vjerojatno košarice u obrednoj ceremoniji, na ovoj nekropoli možemo vidjeti još motive ratnika s kacigom i opremom (štit, mač), nekoliko oranta, možda i kalež, potpuno apstraktne i antropomorfne prikaze, križeve u nekoliko varijanti, astralne motive, bordure, bazenčiće, itd…

Da zaključim, nekropola stećaka Staro greblje iznad Jezerca u Bristi kod Staševice je jedinstven kulturni spomenik pločanske baštine i kao takvu je trebamo čim prije konzervirati, zaštiti i početi koristiti u edukativne i turističke svrhe.

Udruga Obličevac će vrlo skoro i to svakako prije Uskrsa nastaviti s projektom „Stazama pločanskih stećaka“ (faza 1) u kojem planira očistiti i snimiti svih 12 postojećih nekropola zajedno s oko 200 stećaka u Gradu Ploče.

Članovi udruge Obličevac i njihovi gosti koji su sudjelovali u čišćenju nekropole 21. veljače 2023. g.

Miško Erak, predsjednik udruge Obličevac
Boro Bustruc, član udruge Obličevac
Jure Jovica, član udruge Obličevac
Neven Nikolac, član udruge Obličevac
Kristijan Jovica, član udruge Obličevac
Markica Vuica, predsjednik udruge Baštinik iz Metkovića

Miško Erak, autor knjige Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi i predsjednik udruge za očuvanje kulturno-povijesne baštine Obličevac