STAZAMA PLOČANSKIH STEĆAKA Očišćene nekropole stećaka oko zaseoka Eraci u Istočnoj Plini svjedoče o nebrizi i devastacijama naše kulturne baštine i povijesnog nasljeđa

Naslovnica: s lijevog na desno: fra. Kristijan Perković, Jure Jovica, Norman Erak, Miško Erak, Boro Bustruc, ispred crkve Uznesenja BDM na Obličevcu

Očišćene nekropole stećaka oko zaseoka Eraci u Istočnoj Plini svjedoče o nebrizi i devastacijama naše kulturne baštine i povijesnog nasljeđa

Na prvi dan ljeta i po velikoj žegi na ljetni solsticij, u srijedu 21. lipnja 2023. godine, članovi udruge Obličevac su od raslinja očistili nekropole stećaka Zelenika i Ograde koje se nalaze u neposrednoj okolici zaseoka Eraci u Istočnoj Plini i na taj način nastavili akciju „Stazama pločanskih stećeka“. Do nekropola Zelenika i Ograde se najlakše dolazi državnom cestom D513 Ploče – Mali Prolog, tako da se kod Erakove luke skrene prema Karamatićima, a potom u smjeru crkve Uznesenja BDM koja je smještena na brdu Obličevac.

Nekropola sa stećcima Zelenika

Uz donju (lijevu) stranu asfaltiranog puta kada od zaseoka Eraci idete prema groblju i crkvi Uznesenja BDM na Obličevcu nalazi se 5 sanduka – stećaka od čega je jedan u ulomku. Dva sanduka su ukrašena tordiranim vijencem odnosno polumjesecom dok su u treći naknadno urezani križevi. I ova se nekropola nalazi na gomili što je zasebnost prostora Pline koja se očituje u činjenici da su gotovo sva groblja kasnog srednjeg vijeka podignuta na prapovijesnim tumulima ili u najneposrednijem kontekstu s njima. Također je zanimljiv (ali još uvijek nedovoljno istražen) odnos između ove nekropole i oko 100 m udaljenog sjeverozapadnijeg položaja s crkvom Sv. Marije na Obličevcu i suvremenog groblja.

Nekropola sa stećcima Ograde

Sedam stećaka je privremeno dislocirano 2007. godine, a potom vraćeno na isto mjesto na lokalitet Ograde (Dražice). Prije njihovog vraćanja je arheološki istražena prapovijesna gomila na kojoj su se nalazili stećci na manjoj zaravni oko 100 m lijevo od puta za selo, odnosno oko 300 m jugoistočno od zaseoka Eraci. Stećci mahom pripadaju obrađenim sanducima, dužine do 1,90 m, širine do 0,95 m i visine do 0,67 m., za koje se može konstatirati da su solidne ili barem prosječne izrade. Među njima se posebno ističu niski sanduk s plitkoreljefnim, rustičnim prikazom mača s remenom i sanduk koji na gornjoj plohi ima reljefni, gotovo istostranični, tzv. „grčki“ križ. Na nekropoli se nalazi i stećak kojem su, uz rub gornje plohe, udubljeni polukružni bazenčići za blagoslovljenu vodu, dubine 3,5 i 5 cm.

Okolica zaseoka Eraci

U okolici zaseoka Eraci smješteno je najamnje 30 prapovijesnih kamenih tumula (gomila), od čega se na brdu Obličevac, sjeverno od zaseoka nalazi 18 tumula, dok se 12 gomila nalazilo južnije na i oko lokaliteta Ograde i Podtalež. Najistaknutiji položaj su među svima imale dvije kamene gomile svaka promjera većeg od 25 metara smještene na brdu Stražbenica (240 n/m) na kojem je prije nekoliko godina izgrađen telekomunikacijski odašiljač (repetitor) i time trajno devastiran okoliš i uništeni arheološki artefakti. Prilikom postavljanja odašiljača na brdo Stražbenica probijen je i nasut pristupni put od crkve Uznesenja BDM do vrha brda, a izgrađen je i potporni – ogradni zid pristupnog puta na sjeveroistočnoj strani međe crkve i od njega udaljenog samo nekoliko metara. Stoga pitam nadležne organe zbog čega nisu provedeni, po zakonu u takvim situacijama obavezni, arheološki zaštitni radovi ako znamo da je telekomunikacijski odašiljač „intepoliran“ točno između dvije prapovijesne gomile na mjesto na kojem se nalazila njihova baza (ili čak vangradinska naselja) koja je vrvila arheološkim ostatcima i artefaktima.

Da li nam „zaštitni“ arheološki radovi donose napredak?

Na pitanje u podnaslovu je dosta teško jednoznačno odgovoriti. Zaštitni arheološki radovi nisu provedeni u prethodnom primjeru (iako su po zakonu bili nužni) ali zato jesu početkom 21. stoljeća (oko 2007. i 2008. godine) na prostoru Istočne Pline. Naime, tada je projektirana trasa autoceste A1 koja u Gradu Ploče uglavnom prolazi kroz područje Istočne Pline dobrim dijelom slijedeći prapovijesni put koji je nekoć vodio od Neretve, preko Banje i Šarić Struge, i zaseoka Vrbica, Granica, Parmaći, Karamatići, Eraci, Puljani i dalje prema Ljubuškom (Bigeste) odnosno Metkoviću (Narona). Uz spomenuti prapovijesni put identificirano je mnoštvo kulturnih spomenika i artefakata iz svih povijesnih razdoblja a brojnošću su prednjačile već spomenute gomile (tumuli), stećci koji su se uglavnom nalazili na njima i prapovijesne gradine. Nakon provedenih zaštitnih arheoloških radova sa istraženih lokaliteta (Ograde Eraci, Krč Eraci, gomile u okolici Eraka, Garište na Granici, Granica, Put uz Vrbicu, Mišja Draga Vrbica i Dračevac Vrbica) dislocirani stećci su preneseni i odbačeni na lokaciju sjeverozapadno od crkve Uznesenja BDM (Velike Gospe) gdje se i danas nalaze. Sjeverozapadno od crkve Velike Gospe je preneseno i smješteno 33 stećka sa šest od ukupno osam istraženih lokaliteta, tj. sa svih nekropola osim 7 stećaka s opisanog lokaliteta Ograde Eraci i 5 stećaka s lokaliteta Put uz Vrbicu koji su istraženi i naknadno vraćeni na bazu prapovijesne gomile na kojoj su prije bili smješteni.

Župljani Pline sa župnikom fra. Kristijanom redovito čiste lokalitet sjeverozapadno od crkve Velike Gospe na kojem se nalaze stećci tako da su oni još uvijek javno dostupni (tj. nisu zarasli u šikaru i draču). Na žalost ne postoji nikakva institucionalna briga za ove stećke a da stvar bude još poraznija zaštitni arheološki radovi nisu provedeni sukladno pravilima struke. Konkretno ne mogu se pronaći pisani tragovi (arheološki dnevnici na primjer) o premještanju i prebacivanju stećaka s 6 lokaliteta (Krč Eraci, gomile u okolici Eraka, Garište na Granici, Granica, Mišja Draga Vrbica i Dračevac Vrbica) na plato sjeverozapadno od crkve, tako da danas možemo samo nagađati i forenzički zaključivati iz dostupne literature i privatnih fotografija koji stećak je prenesen sa koje nekrpolole ili lokaliteta.

Prijedlog premještanja stećaka koji se nalaze u okolici crkve na lokaciju „kod Kule“

Stoga je potrebno napraviti prvi korak u provedbi integriranog razvojnog projekta „Stazama pločanskih stećaka“ čiji je konačni cilj zaštititi odnosno sanirati s konzerviranjem i eventualnim restauriranjem svih 12 nekropola stećaka u Gradu Ploče (od čega se 6 nekropola nalazi u Plini, 5 na području Staševice te jedna u Baćini) te ih napraviti pristupačnim široj javnosti osobito djeci školskog uzrasta i turistima. Predlažem prebacivanje, trajno zbrinjavanje i zaštitu 33 stećka koja se trenutno nalaze na lokaciji sjeverozapadno od crkve Uznesenja BDM na česticu pored stare župne kuće (kod Kule) . Time bi mnogo toga dobili:

Stećci bi na novoj lokaciji bili mnogo bliži i dostupniji svim posjetiteljima, prije svega pločanskoj djeci školskog uzrasta ali i potencijalnim turistima koji svakodnevno prolaze državnom cestom D513 za Međugorje,
Čišćenje i održavanje 33 stećka bilo bi mnogo lakše i jeftinije jer bi se nalazili na neusporedivo pristupačnijoj lokaciji nego što je to danas slučaj
Grad Ploče bi mogao početi s revitalizacijom svojih davno napuštenih, zapuštenih, zaboravljenih ali iznimno vrijednih i potencijalno atraktivnih lokacija, ali prije svega objekata neprocjenjive kulturno – povijesne vrijednosti kojima ovi prostori ne obiluju: zgrade i prostora oko Osnovne škole u Plini i stare Župne kuće / kapele sv. Paškala „Kod Kule“.

Očišćene nekropole stećaka oko zaseoka Eraci

Desetak članova udruge Obličevac i gosti su vrijedno radili i po velikoj vrućini očistili obje nekropole za nekoliko sati rada. Ova akcija je nastavak projekta nazvanog „Stazama pločanskih stećaka (faza 1) po kojem se u tekućoj 2023. godini planira očistiti od raslinja, napraviti snimke dronom, opisati, izmjeriti i pojedinačno fotografirati stećke na svih 12 nekropola koje sam identificirao u Gradu Ploče. Nakon završetka prve faze, planira se nastaviti sa aktivnostima koje bi u konačnici doveli do zaštite i konzerviranja oko 200 stećaka koje možemo naći na prostoru Grada Ploča. Tako zaštićeni i konzervirani stećci predstavljali bi prije svega izmireni dug prema našim precima, sačuvanu kulturnu i povijesnu baštinu koju bi mogli i trebali koristiti prije svega u obrazovne i turističke svrhe.

Članovi udruge Obličevac i njihovi gosti koji su sudjelovali u čišćenju nekropola 21. lipnja 2023. g.