STAZAMA PLOČANSKIH STEĆAKA (faza 1) – 3 novootkrivena stećka na Staševici

U srijedu 12. travnja 2023. godine nastavljen je projekt „Stazama pločanskih stećaka“ (faza 1) u kojem udruga građana Obličevac, tijekom 2023. godine, planira očistiti i snimiti svih 12 nekropola, popisati, fotografirati i izmjeriti oko 200 stećaka koji se nalaze na području Grada Ploča.

Nakon čišćenja nekropole Grebine iznad Čeveljuše u Plini, koje je donijelo niz neočekivanih otkrića (https://www.klikploce.com.hr/udruga-oblicevac-ciscenje-nekropole-stecaka-grebine-u-plini-donijelo-nekoliko-iznenadenja/), i čišćenja i mjerenja nekropole Staro Greblje iznad Jezerca u Bristi (https://www.klikploce.com.hr/stazama-plocanskih-stecaka-staro-greblje-iznad-jezerca-u-bristi-pored-stasevice/), članovi udruge su se u srijedu uputili na lokalitet Krvavac kod Baranovca u Pasičini pored Staševice, kako bi od drveća, drače i divljeg raslinja očistili 9 stećaka koje je prvi put
u literaturi 1886. g. usputno spomenuo don Petar Kaer, tadašnji župnik Briste i Pasičine, a gotovo 130 godina nakon njega detaljno opisao ravnatelj Gradskog muzeja Makarska Marinko Tomasović 2013. godine.

Don Petar Kaer je stavio Grad Ploče na svjetsku arheološku kartu i stoga u najmanju ruku zaslužuje da se jedna ulica u Pločama nazove njegovim imenom. On je u vodećem francuskom i europskom antropološkom časopisu toga doba (Bulletin de la Société d'anthropologie de Lyon, tome 5, 1886.
pp. 8-42) na francuskom jeziku objavio članak pod naslovom Pierres sepulcrales Dalmates odnosno u slobodnom prijevodu Dalmatinski stećci, gdje je detaljno opisao tadašnjih desetak nekropola stećaka u Bristi i Pasičini dok je samo usputno (ali po prvi put u literaturi) spomenuo stećke na
Krvavcu: Ovime završavam popis najznačajnijih stećaka u Bristi-Pasičini. Čitavo je područje njima takoreći prekriveno, ali većina ih je razbijena i korištena za gradnju, a od grobova koje su prekrivali nema ni traga. Tu i tamo, na površini zemlje nalazimo ostatke rimske civilizacije, kao i u Crnoći,
Žutovici, Staševici i Krvavcu gdje također ima stećaka.

Gotovo 130 godina nakon Kaerovog članka, arheolog Tomasović je poduzeo terenske obilaske lokaliteta Krvavac i nakon toga objavio članak pod naslovom Crkva Sv. Bartula i stećci na Krvavcu u Milušoj (Pasičina) koji je objavljen u Listu župe Sv. Staša, 1(8), Staševica, 2013., str. 13-18. U navedenom članku arheolog Tomasović analizira položaj i lokalitet Krvavac na kojem se nalazila nekropola ali i detaljno opisuje 9 stećaka koje je identificirao prilikom svojih izvida terena. Tomasović, kao i Kaer, govori o tome kako su stećci odavno pomaknuti sa svog prvobitnog grobnog mjesta te da su upotrebljeni u sekundarnoj namjeni, odnosno kao materijal u gradnji suhozida koji omeđuje obradivi dolac.

Nakon što su članovi udruge Obličevac detaljno očistili nekoć obrađivani dolac omeđen suhozidom i okolicu na kojoj se nalaze stećci, pronašli smo 12 a ne 9 stećka kako nas je prije deset godina izvjestio Tomasović. Usporedbom opisa pozicija i dimenzija stećaka iz članka i stanja na terenu, uvidjeli smo kako je Tomasović „izostavio“ ili bolje rečeno nije primjetio 3 stećka koji su ugrađeni u unutrašnju stranu istočne suhozidne međe kao temeljne ploče. Najjužniji stećak je dimenzija 110x70x40 cm dok je drugi nešto sjeverniji stećak dimenzija 95x60x40 cm. Trećem i najsjevernijem stećku dužine oko 90 cm i debljine 40 cm nije moguće izmjeriti širinu. Također smo na južnoj strani
suhozidom omeđenog dolca identificirali i kamenom obzidanu čatrnju čija dubina prelazi 2,5 m.

Tomasović nas u svom članku također izvještava o postojanju građevine na prostoru Krvavca kada kaže: Na jugozapadnom rubu zapuštene zaravni dočića, zagušene korovom, teže se zamjećuju ostaci urušene kamene gradnje pokrivene mahovinom. Nalaze se uz ogradni zid, oko 30 m zapadnije od ulaza u dočić. Po negovom mišljenju radi se o manjoj crkvi posvećenoj Sv. Bartulu.

Zaselci Baranovac i Miluša, koji se nalaze u neposrednoj blizini Krvavca, iseljeni su davnih 70-tih godina prošloga stoljeća i od tada se ovaj dolac ne obrađuje. Međutim, to nije oduvijek bilo tako jer nas je još Kaer upozorio o postojanju ostataka rimske civilizacije. U neposrednoj blizini dolca, na
njegovoj jugozapadnoj strani, uzdiže se gradina Tangarija na kojoj se mogu naći ostatci raznih civilizacija uključujući suhozide na samoj zaravni na vrhu brda i tri kamenice iz još uvijek neutvrđenog razdoblja.

Upravo je čudesno koliko povijesno-kulturnih artefakata možemo pronaći na relativno malom i zapuštenom prostoru, ali se čini još manje vjerojatnim kad vidimo da se starost artefakata proteže od prapovijesti, preko antike, srednjeg vijeka pa sve do naših dana. Naime, keramički ostaci kao i pronađeni dijelovi rimskih amfora se datiraju u IV. – I. st. pr. Kr., stećke se uopćeno smatra
srednjovjekovnim spomenicima, dok se crkva sv. Bartula spominje u pisanim izvorima u 1731. godini, iako je sagrađena mnogo ranije. Veliko je pitanje kada su sagrađeni suhozidi oko same gradine, koja je po svemu sudeći iz ilirskog doba.

Da zaključim, dolac Krvavac kod Baranovca u Pasičini pored Staševice je jedinstven kulturni spomenik pločanske baštine i kao takav ga trebamo čim prije zaštiti, urediti i početi koristiti u prije svega edukativne i turističke svrhe.

Udruga Obličevac će vrlo skoro nastaviti s projektom „Stazama pločanskih stećaka“ (faza 1) u kojem planira očistiti i snimiti svih 12 postojećih nekropola zajedno s oko 200 stećaka u Gradu Ploče.

Članovi udruge Obličevac i njihovi gosti koji su sudjelovali u čišćenju nekropole 12. travnja 2023. g.

• Miško Erak, predsjednik udruge Obličevac
• Boro Bustruc, član udruge Obličevac
• Jure Jovica, član udruge Obličevac
• Neven Nikolac, član udruge Obličevac
• Kristijan „Kiki“ Jovica, član udruge Obličevac
• Vinko Herceg, zaljubljenik u arheologiju iz Ljubuškog

Miško Erak, autor knjige Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi i predsjednik udruge za očuvanje kulturno-povijesne baštine Obličevac

FOTOGRAFIJE:

Naslovnica – Nove vizure na Krvavcu, Baranovac u Pasičini pored Staševice nakon čišćenja stećaka i
dolca

Slika 1. – Dolazak volontera na Krvavac i početne pripreme za čišćenje
Slika 2. – Stećak u sekundarnoj upotrebi kao dovratnik ulaza u dolac omeđen suhozidom
Slika 3. – Volonteri na očišćenim stećcima s lijeva na desno: K. Jovica – J. Jovica – B. Bustruc – V.
Herceg – N. Nikolac.
Slika 4. – Stećak u sekundarnoj upotrebi kao temelj suhozida koji omeđuje dolac
Slika 5. – Volonteri u pauzi čišćenja
Slika 6. – Tri novootkrivena stećka u temeljima unutrašnjeg istočnog suhozida koji omeđuje dolac
Slika 7. – Priroda se budi ali na sreću šuškale su samo kornjače
Slika 8. – Stećak koji je bilo potrebno očistiti ali i djelomično otkopati
Slika 9. – Volonteri Boro Bustruc i Vinko Herceg
Slika 10. – Zasluženi ugor „ala bakalar“ u pločanskom zaleđu