By Spajanje vododvoda, odnosno gašenje manjih vodoopskrbnih poduzeća i formiranje jednog velikog na određenom regionalnom području ide dalje.
Kako piše Slobodna Dalmacija, Ustavni sud donio je odluku kojom odbacuje prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o vodnim uslugama s Ustavom RH, koje mu je prošle godine uputilo dvadesetak gradova i općina, među kojima su i Knin, Metković, Hvar, Stari Grad, Jelsa, Sućuraj iz Dalmacije dok su ostali iz kontinentalnog dijela.
Podsjetimo, početkom 2022. godine na snagu je stupila Vladina Uredba o uslužnim područjima kojom se smanjuje broj isporučitelja vodnih usluga. Zbog takvog spajanja gradonačelnici i načelnici ustali su zajedničkom ustavnom tužbom, a zatim je Ustavni sud 30. ožujka prošle godine donio rješenje kojim je Uredbu uputio na ispitivanje ustavnosti i zakonitosti te je privremeno obustavio njenu primjenu na terenu.
Tada se činilo da će podnositelji Ustavne tužbe uspjeti sačuvati komunalna poduzeća u svom vlasništvu. Međutim, nakon što je Ustavni sud odbio tužbe svih gradova i općina i ocijenio ih kao neosnovane te riješio da je sporni Zakon o vodnim uslugama u skladu s Ustavom, nema nikakve zapreke za njegovu punu primjenu na terenu pa tako gašenje pojedinih komunalnih poduzeća i njihovo pripajanje društvu preuzimatelju može započeti.
Podsjetimo prema uredbi Vlade RH, koja je stupila na snagu 8. siječnja 2022 godine formirana su uslužna područja za pružanje vodnih usluga a za zajedničkog pružatelja usluga u dolini Neretve određeno je komunalno poduzeće Izvor Ploče.
Inače, ovo uslužno područje označeno pod brojem 38 obuhvaća gradove Metković, Opuzen i Ploče te općine Kula Norinska, Pojezerje, Zažablje i Slivno u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Također obuhvaća i Grad Vrgorac i Općinu Gradac, osim naselja Drvenik i Zaostrog u Splitsko-dalmatinskoj županiji dio naselja Živogošće (Brikva) iz Općine Podgora te dio naselja Župa Srednja (Turija) iz Općine Zagvozd u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Svi postojeći javni isporučitelji vodnih usluga na uslužnom području (komunalno poduzeće Metković i komunalno poduzeće Vrgorac) dužni su se pripojiti javnom isporučitelju vodnih usluga poduzeću Izvor Ploče. Takvu zakonsku odredbu sada je potvrdio i Ustavni sud.
Gradonačelnik Metkovića, Dalibor Milan više je puta isticao kako je spomenuti Zakon loš te kako neće ispuniti svoj cilj, a to je unaprjeđenje pružanja vodnih usluga u Gradu Metkovićum gdje je u tijeku kapitalni projekt aglomeracije-izgradnje kanalizacijske mreže. Kako će se pravne formalnosti oko osnivanja novog poduzeća i prebacivanje nadležnosti na novoformirano poduzeće u Pločama reflektirati na projekte u Metkoviću vrijeme će pokazati.
Naime, Ustavni sud ocjenjuje da je prijenosom lokalnih vodovoda na upravljanje javnom isporučitelju vodnih usluga na uslužnom području postignuta pravična ravnoteža između prava “vlasnika” lokalnih vodovoda (koji i dalje zadržavaju pravo na uporabu vode iz lokalnog vodovoda) i općeg interesa (prava na zdravstveno ispravnu vodu) te da osporenim zakonskim mjerama nije nametnuti prekomjeran teret “vlasnicima” lokalnih vodovoda.
Gradonačelnici i načelnici gradova i općina na čijem se području nalaze vodovodna poduzeća koja bi se trebala ugasiti uzaludno su naglašavali kako pri donošenju “sporne” uredbe nisu uzete u obzir njihove posebnosti u vodoopskrbi stanovništva kao ni započete investicije u vodoopskrbu i odvodnju. Posebno ih smeta što je takvim zakonskim odredbama predviđen prijenos imovine gradova i općina bez naknade na na novoformirano poduzeće što je po njihovom mišljenju čisti primjer povrede vlasništva.
– Statusnom promjenom pripajanja nitko se ne lišava imovine, ni društvo koje se pripaja ni njegovi članovi – stav je Ustavnog suda.
Članovi društva, u zamjenu za poslovne udjele u pripojenom društvu stječu poslovne udjele u društvu preuzimatelju a imovina pripojenoga društva prenosi se u društvo preuzimatelja. Na taj način održava se u cijelosti imovinski supstrat svih društava kapitala obuhvaćenih statusnom promjenom pripajanja. Nisu postavljene nikakve zabrane i ograničenja glede raspolaganja drugom imovinom (upravne zgrade, skladišta, pokretna imovina, vozila, radni strojevi, i dr.) i tom imovinom društvo može slobodno raspolagati sukladno sa zakonskim propisima. Stoga Ustavni sud ocjenjuje neosnovanim navode da je propisivanjem obveze pripajanja došlo do miješanja u imovinu jedinica lokalne samouprave, prenosi Slobodna Dalmacija.
