By Nastavljamo s objavljivanjem materijala u obliku članaka kojima promoviramo novu knjigu MIška Eraka “Kamena knjiga mrtvih – Stećci Grada Ploča“ koja uskoro izlazi iz tiska.
U nastavku se nalazi SEDMI članak naslova INTEGRIRANI RAZVOJNI PROJEKT „STAZAMA PLOČANSKIH STEĆAKA“
Jedan od najjačih motiva za osnivanje udruge Obličevac, koja se bavi očuvanjem lokalne baštine i povijesnog naslijeđa bili su poražavajući rezultati „zaštitnih arheoloških istraživanja“ provedenih 2007/2008 godine na trasi buduće autoceste A1 u Istočnoj Plini, o kojim detaljno pišem u knjizi. S obzirom da vjerojatno još nije sazrelo vrijeme da se doprinos i način uključivanja arheologa u realni život promjeni, udruge građana i nevladine organizacije trebaju početi aktivno djelovati s ciljem popunjavanja očiglednih praznina s krajnjom namjerom i ciljem spašavanja lokalnog kulturnog blaga. Lokalne su inicijative u potpunosti nezamjenjive zato što ih provode ljudi koji poznaju teren i brinu se o vlastitoj kulturnoj baštini. Nakon osnivanja udruga je Obličevac, tijekom četiri godine napravila niz akcija i projekata na zaštiti pločanskog kulturnog naslijeđa od kojih izdvajam:
1. VRAĆANJE KAEROVOG STEĆKA NA IZVORNO MJESTO I POLOŽAJ
Već sam pisao kako je don Petar Kaer stavio Grad Ploče na svjetsku arheološku kartu kada je objavio članak u vodećem francuskom i europskom antropološkom časopisu toga doba. Međutim, zanimljiva je sudbina stećka koji je don Kaer nacrtao i čiji je crtež objavljen u navedenom članku 1886. godine. Kaer je reljef na ovom stećku interpretirao kako dvojica golih muškaraca između sebe drže spremnik možda jedan cistus (košarica koja se nosila u drevnim vjerskim obredima). Cistus predstavlja urnu prinosa ili dvoručku, drvenu košaru s dvije ručke, koja se još uvijek koristi u lokalitetima pločanskog zaleđa, a koja se postavlja na stolove povodom pogrebnih dača. U jesen 2021. godine, zajedno s mještanima Staševice Borom Bustrucem i Jurom Jovicom, nakon trećeg pokušaja po teško prohodnom terenu, uspjeli smo pronaći lokalitet na kojem se nalazi ova nekropola stećaka, ali na njoj nismo odmah identificirali „Kaerov stećak“. Nakon neprospavane noći shvatio sam da je netko, između nastanka članka 1886. godine i „pronalaska“ lokaliteta 2021. godine, okrenuo „Kaerov stećak“ u pokušaju da ispod njega pronađe “zakopano blago”. Da bi situacija bila još gora „Kaerov stećak“ je bio prevrnut na bočnu stranu i to na onu stranu na kojoj se nalazi jedinstven reljef s prikazom dvoje ljudi koji drže neki predmet između sebe, tako da nije bio odmah uočljiv.
„Kaerov stećak“ smo uspjeli vratiti na izvorno mjesto i istu poziciju u četvrtak 23. lipnja 2022. godine.
Vraćanjem stećka na izvorno mjesto i u istu poziciju, ustanovili smo kako je don Kaerov crtež ponešto drugačiji od onoga što se vidi na stećku. Naime, na stećku je jasno vidljivo kako dvoje ljudi ne drže predmet između sebe, već jedan muškarac(?) predaje drugom neki vrlo važan predmet, moglo bi se pretpostaviti, u obrednoj ceremoniji. Radi se o jedinstvenom reljefu i teško ga se može usporediti sa bilo čim do sada viđenim.
2. ČIŠĆENJE 11 NEKROPOLA I SKUPINA STEĆAKA GRADA PLOČA
Svih 11 nekropola i skupina stećaka na području Grada Ploča bile su zapuštene i zarasle, a do nekih se moglo doći samo probijanjem kroz šikaru i draču. Samo jedna nekropole je bila obilježena ali niti jedna nije zaštićena i konzervirana. Vrlo malo se do sada napravilo čak i u pogledu identifikacije i popisa stećaka, a o nekoj strategiji njihove sustavne zaštite i eventualne uporabe u turističke svrhe da i ne govorimo.
Udruga je Obličevac na području Grada Ploča identificirala 204 stećaka na 11 nekropola ili skupina s nekolicinom pojedinačnih lokaliteta gdje je dislociran jedan ili dva stećka. Prva faza projekta „Stazama pločanskih stećaka“ se odnosila na pripremne radove čišćenja nekropola i pojedinačnih stećaka od raslinja, snimanja nekropola dronom iz zraka, fotografiranja pojedinačnih stećaka na zemlji (osobito reljefa), opis nekropole stećaka te izmjera (širina, dužina i visina) i opis pojedinačnih karakterističnih stećaka. Konačni rezultat prve faze je knjiga koja upravo izlazi iz tiska „Kamena knjiga mrtvih – Stećci Grada Ploča“. Naime, jedan od važnijih ciljeva bio je i podizanje svijesti stanovništva Grada Ploča o postojanju stećaka i njihovoj važnosti u povijesnom i kulturnom razvoju našeg grada.
„Stazama pločanskih stećaka“ je integrirani projekt koji provode članovi i volonteri udruge Obličevac zajedno s župama Plina-Stablina i Baćina i župnikom fra. Kristijanom Perkovićem i uz potporu i stučnu pomoć pročelnika Konzervatorskog odjela u Imotskom, arheologa i konzervatora Ivana Alduka. Veliki naklon i zahvale ljudima koji su više od dvije godine počevši od 24. veljače 2022. (danom napada Rusije na Ukrajinu) do danas nesebično doprinijeli s tisućama sati volonterskog rada čisteći svaku nekropolu ili skupinu stećaka u Gradu Ploče, probijajući se po svakom vremenu i terenu do posljednjeg stećka Grada Ploča, mjereći, fotografirajući i snimajući svaki postojeći stećak pritom vjerujući da zajednički dragovoljni rad doprinosi općem napretku društva. Nadam se kako, kao građani Ploča, još nismo zaboravili ovaj osjećaj.
Projektom je obuhvaćeno 11 nekropola i skupina stećaka:
1. Donedavni arheološki park stećaka Obličevac / Arheološki park stećaka „kod Kule“
2. Zelenika, Eraci, Istočna Plina
3. Ograda, Eraci, Istočna Plina
4. Put uz Vrbicu, Istočna Plina i pojedinačni stećci u Vrbici
5. Grebine iznad Čeveljuše, Zapadna Plina
6. oko crkve svetog Ivana Krstitelja i u njoj, Zavala, Zapadna Plina
7. Grebine Crnoća, Brista
8. Staro Greblje iznad Jezerca, Brista
9. oko crkve Svih Svetih i župne klačine te u šamatoriju crkve i pojedinačni stećci u Bristi
10. u dolcu Krvavac ispod Kužića kuća i pojedinačni stećci u Pasičini
11. oko crkve svetog Luke i u njoj i pojedinačni stećci u Baćini
3. PREBACIVANJE 33 STEĆKA NA LOKALITET „KOD KULE“ U PLINI
Nakon dvije godine upornog rada svi su napori Udruge Obličevac postali vidljivi i dostupni jer su u srijedu 5. lipnja 2024. konačno prebačena 33 odbačena stećaka s Obličevca na mnogo prikladniji lokalitet ispred Župne kuće i kapele sv. Paškala „kod Kule“ u Plini. Međutim, najvažnije je da smo ponovno uspostavili naprasno prekinutu vezu odnosno komunikaciju s precima koji su nam u naslijeđe ostavili ovu kulturnu baštinu.
Naime, 2007. i 2008. godine su izvedena „zaštitna arheološka istraživanja“ na trasi buduće autoceste A1 koja u Gradu Ploče uglavnom prolazi kroz područje Istočne Pline dobrim dijelom slijedeći prapovijesni put koji je nekoć vodio od drevne Neretve prema Ljubuškom odnosno Metkoviću. Uz spomenuti prapovijesni put rekogniscirano je mnoštvo kulturnih spomenika i artefakata iz svih povijesnih razdoblja a brojnošću su prednjačile gomile (tumuli), stećci koji su uglavnom nalazili na njima i prapovijesne gradine. Nakon završetka istraživanja 6 arheoloških nalazišta;
1. AN40 Krč, Eraci
2. AN41 Pet prethistorijskih gomila, Eraci
3. AN48 Garište, Trklje
4. AN49 Granica, Vrbica
5. AN57 Dračevac, Vrbica
6. AN58 Mišja Draga, Vrbica
uglavnom na prapovijesnim gomilama, s njih su dislocirana 33 stećka, koja su naknadno prenesena i odbačena bez ikakve popratne i dostupne dokumentacije na neprimjerenu i nepraktičnu lokaciju sjeverozapadno od crkve Uznesenja BDM (Velike Gospe) na Obličevcu gdje su se donedavno nalazili.
Stoga je udruga Obličevac u suradnji sa Župom Plina – Stablina i župnikom fra. Kristijanom Perkovićem i uz potporu Konzervatorskog odjela u Imotskom (zaduženog za ovo područje) pokrenula akciju premještanja stećaka na lokalitet „kod Kule“, na prostor koji je nekoć davno predstavljao centar društvenog, kulturnog i vjerskog života Pline. Naime, kapela sv. Paškala i Župna kuća, koje se nalaze na istom lokalitetu „kod Kule“, namjenski su sagrađene za potrebe cijele župe uključujući i Istočnu i Zapadnu Plinu i pripadajuće crkve Uznesenja BDM na Obličevcu i svetog Ivana Krstitelja na Zavali. Jedan od najvećih problema u cijeloj akciji predstavljala je „identifikacija“, odnosno pronalaženje izvornog mjesta s kojeg je maknut svaki pojedinačni od 33 stećka, odnosno njihovo grupiranje u skupine na kojima su se nalazili tisućama godina. Ključni doprinos rješavanju ovog velikog problema nam je pružio arheolog Ivan Alduk, inače ravnatelj Konzervatorskog odjela u Imotskom, kojemu se i ovim putem zahvaljujem na pomoći.
Prebacivanjem, trajnim zbrinjavanjem i zaštitom 33 stećka na česticu pored stare Župne kuće „kod Kule“ između ostalog smo postigli:
• Stećci su na novoj lokaciji mnogo bliži i dostupniji svim posjetiteljima, prije svega pločanskoj i donjoneretvanskoj djeci školskog uzrasta i njihovim profesorima ali i potencijalnim turistima koji svakodnevno prolaze državnom cestom D513 za Međugorje i ostala odredišta,
• Čišćenje i održavanje prostora oko 33 stećka će sada biti mnogo lakše i jeftinije jer se nalaze na neusporedivo pristupačnijoj lokaciji nego što je to bio slučaj jučer i
• Grad Ploče konačno može početi s revitalizacijom svojih davno napuštenih, zapuštenih, zaboravljenih ali iznimno vrijednih i potencijalno atraktivnih lokacija, ali prije svega objekata neprocjenjive kulturno – povijesne vrijednosti kojima ovi prostori obiluju: zgrade i prostora oko stare Osnovne škole u Plini i Župne kuće / kapele sv. Paškala na lokalitetu „kod Kule“.
Lokalitet „kod Kule“ s 33 odbačena stećka dodatno treba urediti kao arheološki park na način da se svi stećci konzervatorsko – restauratorski saniraju. Stećci su u arheološkom parku već grupirani po mjestima njihova podrijeta, odnosno postavljeni su u šest skupina na kojima su pronađeni. Od ulaza u arheološki park do stepenica koje vode na plato ispred Župne kuće potrebno je nasuti i oivičiti stazu (mimimalno 3 metra širine) kojom će budući turisti i školska djeca prolaziti kako bi se upoznali s našom povijesnom i kulturnom baštinom. S obzirom da sve prije spomenute građevinske radove i aktivnosti u svezi prebacivanja stećaka partnerski organizirali, financirali i izveli Župa Plina – Stablina i udruga građana Obličevac, bilo bi više nego poželjno da se u navedeni projekt uključi i Grad Ploče.
Stoga nikakvo iznenađenje ne predstavlja da je nevladina udruga Obličevac nakon dvije godine upornog i neprekinutog rada u srijedu, 5. lipnja 2024. godine uspjela konačno smjestiti 33 prebačena stećaka s Obličevca na mnogo prikladniji lokalitet ispred župne kuće i kapele svetog Paškala „kod Kule“ u Plini. Da idemo u pravom smjeru doznali smo samo tri dana nakon prebacivanja stećaka na nov lokalitet gdje su nas, kao prva organizirana skupina, posjetili profesori povijesti Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije
4. INTERAKTIVNA RADIONICA SA SREDNJOŠKOLCIMA GRADA PLOČA
U ponedjeljak 4. studenog 2024. održana je radionica u kojem je sudjelovalo tridesetak pločanskih srednjoškolaca pod vodstvom profesora Andrije Pećara, pet djelatnika Grada Ploča uz nekoliko članova udruge Obličevac. Srednjoškolci, službenici i članovi udruge su se družili pod pokroviteljstvom i uz organizaciju Grada Ploča a cilj je bila rasprava, prezentacija i zaštita naše kulturne i povijesne baštine. Drugim riječima željeli smo kod najmlađe populacije osvijestiti važnost povijesti i kulturne baštine, upoznati ih s pojmom, tipovima vrstama, i rasprostranjenosti stećaka, osobito u Gradu Pločama. Stoga smo posjetili dvije nekropole stećaka u Gradu Ploče i to In-situ nekropolu stećaka Grebine Crnoća u Staševici i Arheološki park stećaka „kod Kule“ u Plini
Tijekom dvosatne radionice sa srednjoškolcima dotaknuli smo petnaestak pojmova i definicija. Na kraju radionice su učenici podijeljeni u grupe na dobivenoj tlocrtnoj A3 podlozi 33 stećka (koji se nalaze u Arheološkom parku „kod Kule“) za svaki stećak odredili kojem tipu pripada i na njima identificirali postojeće reljefne motive i urezane ukrase. Srednjoškolci su iznimno pozitivno prihvatili nove spoznaje i izrazili svoje oduševljenje što se pitanjima povijesti i kulture pristupa na ovakav način. Neki od njih su otkrili da se prvi put susreću sa stećcima iako žive u kraju koji je bogat takvom kulturno-povijesnom baštinom.
5. INTEGRIRANI RAZVOJNI PROJEKT „STAZAMA PLOČANSKIH STEĆAKA“
Glavni cilj integriranog razvojnog projekta „Stazama pločanskih stećaka“ jest zaštita, odnosno saniranje s konzerviranjem i, gdje je to potrebno, restauriranjem svih 11 nekropola i skupina stećaka u Gradu Pločama. Također ih je nužno učiniti pristupačnima široj javnosti, osobito djeci školskog uzrasta i turistima, probijanjem i rekonstrukcijom lokalnih pristupnih cesta i poučnih pješačkih staza, a ponegdje i izgradnjom/obnovom suhozida radi očuvanja lokaliteta i lakšeg pristupa nekropolama i skupinama stećaka. Na većini lokaliteta potrebno je izgraditi parkiralište s nekoliko parkirnih mjesta, po mogućnosti s javnom rasvjetom i mobilnim sanitarnim čvorom te postaviti višejezične informacijske panele na čijoj bi se jednoj strani nalazile informacije o lokalitetu na kojem se posjetitelji trenutno nalaze, a na drugoj karta na kojoj bi bili označeni svi ostali lokaliteti stećaka u Gradu Pločama. Na mnogim lokalitetima postavio bi se dodatni informacijski panel koji bi posjetitelje obavještavao o kontekstu u kojem se stećci nalaze uključujući informacije o prapovijesnim gomilama, ranokršćanskim, srednjovjekovnim i suvremenim crkvama, ali i drugim povijesno-kulturnim objektima naše baštine. Rekonstrukcijom i adaptacijom napuštene derutne zgrade bivše osnovne škole u Plini koja se nalazi u samom centru svih lokaliteta stećaka u Gradu Pločama i predstavlja idealnu žarišnu točku za posjetiteljski centar, napravile bi se multimedijska dvorana i razredi, izložbeni prostor i konferencijska dvorana. Zgrada bi prvenstveno imala ulogu informacijskog centra za sve vrste posjetitelja: učenike, turiste i stručnjake, gdje bi mogli dobiti sve obavijesti vezane za nekropole i skupine stećaka Grada Ploča, uključujući i višejezičnu brošuru. U posjetiteljskom centru održavale bi se prezentacije za turiste i učenike, stručne konferencije i skupovi vezani za baštinu, izvodile edukacije lokalnog stanovništva, vodiča i treninzi vezani za upravljanje povijesno-kulturnim dobrima. Nužno je napraviti komunikacijsku strategiju, strategiju razvoja, pozicioniranja i promociju robne marke (branda) „Stazama pločanskih stećaka“, kao i medijsku promidžbu. Potrebno je uvrstiti brand „Stazama pločanskih stećaka“ u turističke aranžmane putničkih agencija i aktivno promovirati lokalitete branda prigodnim pričama, mitovima i legendama. Nužno je napraviti višejezične mrežne stranice, odgovarajuće promidžbene brošure i videospotove. Također je vrlo važno osmisliti i proizvesti odgovarajuće suvenire branda „Stazama pločanskih stećaka“ u obliku poklona, nakita, odjeće i sličnih proizvoda.
Dugoročni cilj ovog projekta zaštita i konzerviranje svih stećaka na području Grada Ploča će prije svega imati veliki utjecaj na školstvo i turizam. Konačno će naši školarci moći doći i vidjeti nekropolu stećaka ili pojedinačni stećak s reljefom, profesori će im moći objasniti da su oni dio naše povijesti i kulture koje nema nigdje drugdje i kao takve ih moramo čuvati i zaštititi. Kulturni turizam uzima sve više udjela u ukupnoj turističkoj potrošnji, a sa ovim projektom ćemo takvoj sve važnijoj ciljanoj grupi imati što ponuditi u Gradu Ploče, zajedno s razvojem ostale prateće turističke infrastrukture. Međutim, najvažnije što ćemo u kontinuiranom dijalogu s očuvanom baštinom koju su nam preci ostavili u naslijeđe, odat im zasluženo priznanje, a nama možda priskrbiti određeni materijalni probitak, ali prije svega ćemo na taj način spoznati sami sebe.
Miško Erak, autor knjige Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi, dobitnik osobne nagrade Grad Ploča za 2023. godinu i predsjednik udruge za očuvanje kulturno-povijesne baštine Obličevac.
FOTOGRAFIJE:
Slika 1a. – Prostor arheološkog parka „kod Kule“ ispred župne kuće i kapele svetog Paškala prije postavljanja stećaka
Slika 1b. – Prostor arheološkog parka „kod Kule“ ispred župne kuće i kapele svetog Paškala s postavljenim stećcima
Slika 2. – Zgrada stare osnovne škole u Plini idealno je mjesto za izgradnju posjetiteljskog centra za stećke
Slika 3 – Prebacivanje 33 stećka na novu lokaciju „kod Kule“. Vidimo jedan od prvih stećaka koji se ukrcava na kamion na Obličevcu 5. lipnja 2024.
Slika 4 – Prebacivanje 33 stećka na novu lokaciju „kod Kule“. Gledamo prva tri stećka koja stižu na novi lokalitet arheološkog parka „kod Kule“ 5. lipnja 2024 .
Slika 5 – Prebacivanje 33 stećka na novu lokaciju „kod Kule“. Arheolozi, mediji i članovi udruge Obličevac nadgledaju početak prebacivanja stećaka s Obličevca 5. lipnja 2024
Slika 6 – Prebacivanje 33 stećka na novu lokaciju „kod Kule“ počelo je pod budnim okom HRT-ekipe koji snimaju utovar jednog od prvih stećaka na Obličevcu 5. lipnja 2024.
Slika 7 – prvi organizirani posjet arheološkom parku „kod Kule“ napravile su profesorice povijesti srednjih škola Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije 8. lipnja 2024.
Slika 8 – 4. studenog 2024 – Interaktivna radionica s učenicima srednje škole iz Ploča
Slika 9 – 4. studenog 2024 – Interaktivna radionica s učenicima srednje škole iz Ploča
Slika 10 – 4. studenog 2024 – Interaktivna radionica s učenicima srednje škole iz Ploča
Slika 11 – 4. studenog 2024 – Interaktivna radionica s učenicima srednje škole iz Ploča
Slika 12 – Članovi udruge Obličevac i njihovi gosti na izletu u Gabeli pored mletačkog lava“ 2023. g.
