By 
I granični prijelazi Gabela Polje, Nova Sela, Doljani, Klek ulaze u Schengen.
Što se mijenja na ovim prijelazima od prvog dana Nove godine i što građani koji svakodnevno prelaze granicu između Hrvatske i BiH, bilo da idu u školu, na posao ili liječniku mogu očekivati od novih pravila ? Generalno gledano kontrole putnika koji dolaze iz trećih zemalja će biti znatno strože i detaljnije. Međutim, većinu tih dnevnih migracija čine hrvatski državljani koji žive sa druge strane granice u BiH pa za njih ne bi trebalo biti značajnijih promjena prilikom prelaska državne granice i ulaska u RH.
Naime, svi hrvatski državljani koji prebivaju izvan EU prostora tretiraju se kao državljani Europske unije i prema njima se primjenjuju “blaža” pravila kontrole. Osim toga, svi prijelazi za pogranični promet sa BiH (Gabela Polje – Gabela, Unka, Vukov Klanac-Radež, Imotica-Duži, Slano-Orahov Dol kao i prijelazna mjesta Ulica Marka Marulića Metković, Imotica-Duži, Trnovica Drijen, Osojnik-Kaluđerovići) ostaju i dalje u funkciji i na njihov status ne utječu schengenska pravila. To je veliko olakšanje za lokalne stanovnike u pograničnom pojasu od pet kilometara koji za ulazak u RH koriste pogranične propusnice, piše Stanislav Soldo za Dubrovački vjesnik.
Stroži režim ulaska u RH primjenjivati će se na međunarodnim graničnim prijelazima za državljane trećih zemalja. Za njih se uvodi automatizirani elektronski sustav pod nazivom ETIAS, (European Travel Information and Authorisation System), koji će služiti za putovanja u zonu Schengena. Riječ je o internetskoj aplikaciji kojom će se prijavljivati ulazak u EU za što će državljani trećih zemalja morati platiti 7 EUR-a. Odobrenje ETIAS-a za ulazak u RH vrijediti će im tri godine.
Što se tiče unosa u RH različitih roba i hrane iz primjerice BiH tu se ništa nije promijenilo sa ulaskom u schengen. I dalje su na potpunoj zabrani meso i mliječni proizvodi. Međutim, može se unijeti ograničena količina voća i povrća te jaja, proizvoda od jaja i meda. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda.
Tako se preko granice bez ikakvih problema možete donijeti do 20 kilograma, svježe, osoljene, očišćene, sušene ili kuhane ribe, kozica, rakova, dagnji i kamenica dok je zabranjeno unijeti jednu paštetu ili 10 dekagrama salame, mlijeko u tetrapaku ili jogurt. I ostali mliječni proizvodi, sir, vrhnje, maslac su na strogoj zabrani. Dopušteno je legalno unijeti u RH tek do dva kilograma mlijeka u prahu ili hrane za dojenčad isto toliko hrane za kućne ljubimce, meda ili jaja.
Što se tiče bilja, biljnih proizvoda, voća i povrća u RH se za osobnu potrošnju mogu unijeti samo tropsko voće: banane, ananas, datulje, durian i kokos. Unos zemlje i supstrata za sadnu kao i sadnica vinove loze, cistrusa i sjemenskog krumpira je zabranjeno. Krumpir, rezano cvijeće, lukovice i gomolji, mrkva, cikla, celer rotkvica, kupus, cvjetača, kelj, zelena salata, radič, endivija, đumbir, šafran, kurkuma, rajčice, jabuke, kruške, dinje i lubenice mogu se unijeti u RH iz trećih zemalja samo uz podnošenje fitosanitarnog certifikata kojega je izdalo nadležno tijelo zemlje iz koje se povrće uvozi.
Putnici iz trećih zemalja u svojoj osobnoj prtljazi mogu u RH unijeti robu uz oslobođenje od uvoznih davanja bez potrebe izričitog prijavljivanja carinskom službeniku u vrijednosti od 300 EUR-a u cestovnom i željezničkom prometu te 430 EUR-a u zračnom i pomorskom prometu. U RH se može legalno unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 50 grama duhana, 10 mililitara e tekućine, 4 litra vina, 16 litara piva, 10 litara goriva u prenosivom spremniku te dva litra alkoholnog pića.
Osim toga putnici koji u svojoj prtljazi nose gotovinu u iznosu od 10 000 EUR-a ili više obvezni su to prijaviti carinskom službeniku. Također su dužni prijaviti u kućnog ljubimca koji mora imati veterinarski certifikat ili putovnicu, piše Slobodna.
