By Ime gore Rujnice moglo bi se dovesti u svezu s pridjevom rujan, koji u hrvatskoj oronimiji obično označuje vrhunce koji su najduže izloženi Sunčevim zrakama (ruj = sunčani vrh).
No kako je Rujnica (češće se naziva i Runjicom) jedna od istaknutijih neretvanskih gora na njoj se moglo nalaziti pogansko svetište te je moguće da je u toponimu Rujnica u Neretvanskoj krajini moguće tražiti prežitke štovanja Rujevita, slavenskoga boga rata. Rujevit (ili Jarilo) smatra se bogom rata, ali i božanstvom Sunca, što znači donosiocem plodnosti. Na otoku Rujan (Rügen) gdje su Jarila zvala Rujevit, nalazio se hram u kome se nalazio njegov kip, sa sedam glava i osam mačeva.
Rujnica je gora na području općine Kula Norinska u Neretvanskoj krajini. Njezin se greben proteže jugoistočno od grebena Rilića. Obično se smatra krajnjim jugoistočnim dijelom Rilića. Rujnica i Rilić zajedno prate isti pravac i dinarski smjer pružanja sjeverozapad-jugoistok, ali su njihovi grebeni dijelom prekinuti prostranim poljem Jezero (Vrgorsko polje), u kršu južne Dalmacije.
Najviši vrh Rujnice je Babina gomila na 736 m. Duž glavnog grebena Rujnice nižu se vrhovi: Ilica (691 m), Babina gomila, Velika Rujnica (620 m), Varda (518 m), Mala Rujnica (598 m), Kablina.
Počevši u Desnama, na padinama Rujnice postoji Ruski put koji je sezao do vrha Ilice (691 m) odnosno do obronaka iznad Podrujnice i Borovaca.
Na Ilici se u doba Prvog svjetskog rata nalazila austrougarska vojarna, koja je pružala odličan pregled na dolinu Neretve, ušće Neretve s Pelješcom, cestovnu komunikaciju Neretva-Vrgorac te dobar dio Hercegovine. Put je dobio ime po ruskim zarobljenicima koji su ga gradili.
