By 
Prvog dana siječnja Hrvatska je postala punopravna članica Schengena, ‘bezgranične zone’ koja obuhvaća 27 europskih zemalja. Cestovne i pomorske granice s prvim danom ove godine implementirale su sustav, a zračne luke se užurbano pripremaju za implementaciju koja slijedi iza ponoći.
Zbog čega se sustav nije u siječnju uveo u zračnim lukama, kao što je to slučaj na kopnenim i pomorskim granicama, pojasnio je za Dubrovački dnevnik voditelj Službe za granicu Policijske-uprave dubrovačko-neretvanske, Dragan Sršen.
ZRAČNE LUKE SU ZAHTIJEVALE INFRASTRUKTURNU PRILAGODBU
„Taj datum nije slučajno određen. Razlog je činjenica što je za infrastrukturnu prilagodbu prostora za obavljanje granične kontrole bilo potrebno određeno vrijeme, što kod cestovnih graničnih prijelaza nije slučaj, a osim toga od 26. ožujka u zračnim lukama započinje ljetni režim letenja zrakoplova pa je i to jedan od razloga ovakve odluke“, pojašnjava Sršen i dodaje kako su u Zračnoj luci Dubrovnik imali i prednost što su neke stvari rađene modernijim tehnologijama i modularne su, zbog čega je lakše premještanje objekata i prenamjena prostora nego što je to slučaj kod starijih zračnih luka.
Cijela implementacija sustava, i neke promjene koje su se morale odraditi u samom prostoru Zračne luke Dubrovnik, prolaze bez problema. Sršen ističe kako su sva državna tijela, uz operatora aerodroma, pravovremeno i koordinirano pristupila infrastrukturnoj prilagodbi, a to je bio ključ kako bi se sama tranzicija u nedjelju u noći mogla odraditi bez poteškoća.
„Operator aerodroma Zračna luka Dubrovnik, osigurao je fizičko odvajanje prometnih tokova putnika na unutarnjim letovima iz i za destinacije država članica schengenskog prostora, od tokova putnika na letovima iz i za države koje nisu članice“, govori Sršen i pojašnjava kako će se granična kontrola nad putnicima koji prelaze vanjsku granicu schengenskog prostora obavljati na postojećem području graničnog prijelaza, u putničkom terminalu Zračne luke Dubrovnik. Tu su napravljene određene manje preinake u smislu premještanja kontrolnih kućica radi dobivanja dodatnog prostora za putnike i nesmetano obavljanje granične kontrole.
OPTEREĆENOST RADA SLUŽBENIKA BIT ĆE MANJA
Sršen pojašnjava kako je rađena manja sistematizacija granične policije koja je obuhvatila i Postaju aerodromske policije Čilipi. Predviđen je adekvatan broj službenika sukladno trenutnoj situaciji i temeljem analiza o broju putnika na letovima koji dolaze iz i odlaze za nonschengen destinacije.
„Naše mišljenje je kako će opterećenost rada tih službenika biti manja, a što se tiče same popunjenosti radnih mjesta, ona obuhvaća ne samo poslove granične kontrole nego i neke aspekte sigurnosti i zaštite zračne luke, suzbijanja prekograničnog kriminaliteta i slično“, ističe.
Postaja aerodromske policije Čilipi broji dostatan broj policijskih službenika, koji u okviru svojih zadaća obavljaju poslove granične kontrole, zaštite civilnog zračnog prometa, protueksplozijske zaštite, održavanja javnog reda i mira, sprječavanja i procesuiranja nezakonitih migracija i prekograničnog kriminaliteta.
„Potrebno je i naglasiti kako poslove zaštitnog pregleda putnika i njihove ručne prtljage obavlja privatna tvrtka ‘Securitas Hrvatska’, dok Služba sigurnosti Zračne luke Dubrovnik obavlja poslove sigurnosti aerodroma i poslove zaštitnog pregleda predane prtljage putnika“, iznosi.
BEZ GRANIČNE KONTROLE ZA PUTNIKE ZONE SCHENGENA
Sršen pojašnjava kako se po punoj implementaciji sustava Schengena u Zračnoj luci Dubrovnik, od sljedećeg tjedna, nad putnicima na unutarnjim letovima, što podrazumijeva letove iz i za destinacije država članica schengenskog prostora, u pravilu neće obavljati granična kontrola, a promet će izgledati kao dosadašnji domaći promet, primjerice putovanje na relaciji Dubrovnik – Zagreb.
„Granična kontrola na vanjskoj granici schengenskog prostora, što je ujedno i vanjska granica Hrvatske, će se obavljati sukladno odredbama Zakonika o schengenskim granicama. To znači kako će se sve osobe koje dolaze ili odlaze izvan schengenskog prostora podvrgavati graničnoj kontroli, odnosno osobe koje uživaju slobodu kretanja u svrhu utvrđivanja njihovog identiteta te provođenja odgovarajućih provjera u raspoloživim bazama podataka“, pojašnjava Sršen i dodaje kako, suprotno od osoba koje uživaju pravo slobodnog kretanja u Europskoj uniji, državljani trećih zemalja podliježu temeljitim kontrolama na zračnim lukama.
ZA DRŽAVLJANE TREĆIH ZEMALJA DETALJNA PROVJERA
„Osim utvrđivanja identiteta, obavljaju se provjere u svrhu utvrđivanja posjedovanja valjane vize ili dozvole boravka, detaljni pregled putne isprave radi otkrivanja znakova krivotvorenja, provjera mjesta polaska i odredišta i svrhe namjeravanog boravka, posjedovanje novčanih sredstava za uzdržavanje i povratak u matičnu zemlju, provjera ulaznog i izlaznog štambilja u putnoj ispravi zbog utvrđivanja duljine boravka, provjera da državljanin treće zemlje i predmeti koje nosi ne predstavljaju opasnost za javni poredak, unutarnju sigurnost, javno zdravlje ili međunarodne odnose država članica, a obuhvaća i neposrednu provjeru podataka i upozorenja o osobama i predmetima u schengenskom informacijskom sustavu i nacionalnim bazama podataka“, navodi Sršen detalje.
ČAK 60 POSTO PUTNIKA NEĆE ZAHTIJEVATI GRANIČNU KONTROLU
Tradicionalno najbrojniji dubrovački gosti su iz Velike Britanije i SAD-a, zemalja koje nisu članice zone Schengena. Ipak zanimljiv je podatak o dosadašnjem međunarodnom prometu putnika preko Zračne luke Dubrovnik iz 2019. godine, kojega iznosi Sršen. Gotovo tri milijuna putnika tada je prošlo kroz dubrovački aerodrom, a omjer schengenskih putnika nad kojima se više neće obavljati granična kontrola je bio otprilike 60 posto, u odnosu na otprilike 40 posto ‘nonschengenskih’ putnika koji podliježu graničnoj kontroli.
Ovaj podatak jasno oslikava kako će promet putnika u ZL Dubrovnik ove godine biti brži jer do sada su se radile granične kontrole svih zrakoplova (osim domaćih linija), a to više neće biti slučaj. Otprilike 60 posto putnika neće zahtijevati graničnu kontrolu. Kako su ‘obrisane’ cestovne granice s Mađarskom i Slovenijom, tako se ‘brišu’ kontrolne kućice s onih terminala koji su prije bili ulazni iz smjera zemalja Schengena – slikovito pojašnjava Sršen.
KVALITETA RADA NIKAD NIJE UPITNA
Obično se u svim branšama smanjenje obujma posla povezuje s kvalitetnijim izvršavanjem istoga, no to u ovom slučaju nije i ne smije biti slučaj. Djelatnici MUP-a uvijek na jednak način, predano i po jasnim pravilima moraju izvršavati svoje radne obaveze. Iako će posla sa schengenskim putnicima biti manje, Sršen ističe kako postoje obaveze koje je Hrvatska prihvatila već ulaskom u Europsku uniju i ugradila u zakonodavstvo, a to je među ostalim, temeljita granična kontrola svih putnika iz trećih zemalja, što je rađeno i do sada. Pojašnjava kako kvaliteta rada službenika nikada nije upitna i uvijek je na jednakoj razini, bez obzira na promjene koje se vremenom događaju.
Iz tiskanog izdanja Dubrovačkog dnevnika
Autori fotografija: Goran Mratinović/Dubrovački dnevnik
