Jurica Karamatić, ravnatelj Narodne knjižnice Ploče, koji je ujedno i diplomirani profesor povijesti, ruskog jezika i književnosti i diplomirani bibliotekar, u intervju za Klik Ploče, otvorena srca odgovara na pitanja, jer Jurica takav i je, otvoren, susretljiv, svestran i marljiv.
Jurice, za početak nam recite zašto ste se odlučili postati knjižničar?
To je bila sasvim slučajna odluka, koja se na kraju pokazala kao jedna od najboljih odluka. Naime, pred kraj mog studiranja u Zadru se otvorila jedna od najmodernijih knjižnica u Hrvatskoj, što me je privuklo i počeo sam intenzivnije posjećivati knjižnicu, posuđivati i čitati knjige. Nakon završetka studija, vrativši se doma upisao sam se u našu knjižnicu i nastavio čitati, i počeo slati molbe za posao. Na žalost traženje posla u struci je potrajalo, ali na sreću kao čitača me zapazila tadašnja ravnateljica knjižnice Anita Zmijarević. Jednoga dana prilikom posjeta knjižnici, pitala me bi li radio kao zamjena za kolegicu koja je tada išla na porodiljni. Naravno da sam odmah prihvatio, i tako je sve krenulo.
Nisam se puno mislio, odmah sam upisao izvanredni studij Informacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, uvjet je bio da radim u knjižnici za stalno ili kao zamjena. Dodatna sreća je bila i ta, da je u tom periodu naša knjižnica postala samostalna i preselila se u novi prostor, čime se ukazala prilika za otvaranjem još jednog radnog mjesta, a ja sam u međuvremenu već diplomirao, i tako sam ostao do danas. Moram opet napomenuti kako sam u svom radu imao veliku potporu Anite Zmijarević, i neizmjerno sam joj zahvalan što mi je pružila priliku.
Što vam je najdraže u vezi vašeg posla?
Mnogo je stvari, jer zaista volim svoj posao. Od knjiga kojima sam okružen na radnom mjestu, to je zaista pravo bogatstvo. Tu je i rad s našim korisnicima velikima i malima, koji rado dolaze u knjižnicu, organiziranje edukativnih predavanja, raznih gostovanja za djecu i odrasle. Tako imam priliku upoznati različite i zanimljive ljude, naše poznate pisce, osobe iz javnog života, naše sugrađane koji se bave pisanjem ili nekim drugim poslom.
Što mislite koja je uloga knjižničara u svijetu i među mladima?
Osim da širi pisanu riječ i pismenost, ono čega se ja držim i nastojim da naša knjižnica provodi jesu smjernice koje je donio UNESCO u suradnji s Međunarodnom federacijom knjižničarskih društava i ustanova (IFLA):
„Narodna je knjižnica lokalno informacijsko središte koje svojim korisnicima osigurava pristup svim vrstama znanja i informacija.
Knjižnice stvaraju zajednice, dopiru do novih korisnika i aktivno slušaju kako bi podržale osmišljavanje usluga koje zadovoljavaju lokalne potrebe i podižu kvalitetu života. Javnost ima povjerenje u svoju knjižnicu, a zauzvrat, narodne knjižnice teže proaktivnom informiranju i educiranju svoje zajednice.Usluge narodne knjižnice temelje se na jednakosti pristupa za sve korisnike, bez obzira na njihovu dob, etničku ili nacionalnu pripadnost, spol, vjeru, jezik, društveni položaj ili bilo koje drugo obilježje.“
Svjedoci smo raznih događanja koje organizirate, od predstava do radionica.. Što se sve osim knjiga može naći u knjižnici?
Osim knjiga, tu su DVD-ovi, novine i časopisi, micro:bit računala i dodaci za učenje osnova programiranje (dostupni i za posudbu i korištenje u knjižnici), igračke i crtaći pribor slobodno dostupan djeci (na DO), računala s pristupom internetu za korisnike, prostor za učenje i rad (studijski odjel). Kao što ste se sami mogli uvjeriti, knjižnica organizira razna gostovanja naših poznatih pisaca za djecu i odrasle, brojne edukativne radionice i predavanja, čitaonice, ono što me posebno veseli je sudjelovanje naših sugrađana u našim programima.
Koliko Pločani čitaju?
Naši sugrađani čitaju kao i ostali stanovnici Lijepe naše, taj prosjek je manje-više svugdje isti u odnosu na broj stanovnika, a i njihove čitateljske navike su dosta slične kako kod odraslih tako i kod djece.
Kako kao knjižničar promatrate budućnost tiskanih knjiga?
Teško je to predvidjeti, kao čitač i knjižničar ne razmišljam negativno. Iskreno, pratim godišnje ankete o čitanosti i korištenju e-knjiga, još uvijek je mali broj onih koji čitaju ili kupuju e-knjige. Osobno mislim da tiskane imaju vrijednost koju ne može zamijeniti neki drugi medij, koliko god on koristan bio.
Mjesec je hrvatske knjige, do sad ste ga obilježili raznim aktivnostima, recite nam što još možemo očekivati u sklopu programa?
Slijede nam zanimljiva gostovanja za djecu, dolazi nam poznati meteorolog Zoran Vakula koji će predstaviti svoju seriju slikovnica „Vremenaste priče“, Maja Šimleša koja će predstaviti svoj popularni serijal slikovnica „Suli u avanturi“. U goste nam dolazi i jedan od najuspješnijih hrvatskih i svjetskih alpinista Stipe Božić koji će predstaviti novu knjigu “Penjačevi zapisi”, a za sam kraj manifestacije, već skoro pa tradicionalno, profesori i učenici iz SŠ fra A. K. Miošića Ploče, pripremili su poetsko-glazbenu večer “Iz pera zavičajnih pjesnika”.
Ispričajte nam, ako imate, neku anegdotu s posla?
Evo jedna friška, možda i nije anegdota, ali je meni jako važna, bit ću iskren i reći da sam se rasplakao. Ponekad slušam HR3 (Hrvatski radio treći program) naletio sam na emisiju Okrugli stol ponedjeljkom, a tema je bila O knjižnicama, u kojoj je gost bio naš poznati i nagrađivani pisac Ivica Prtenjača i istaknuta knjižničarka i ravnateljica knjižnice Bogdan Ogrizović u Zagrebu Jasna Kovačević. Razgovaralo se o knjižnicama kao mjestima ne samo posudbe knjiga već i mjestima s raznovrsnim događanjima, mjestima susreta autora sa svojim čitateljima, a Ivica Prtenjača je našu knjižnicu kao pozitivan primjer spomenuo više puta. Iako je gost bio 2018. godine, a emisija je snimljena sredinom 2023. godine, dolazak u našu knjižnicu i susret s publikom ostali su mu u lijepom sjećanju. Ja sam se Ivici javio mailom i zahvalio mu na lijepim riječima o našoj knjižnici.
I za kraj, jedna poruka od vas kao ravnatelja knjižnice?
Kako je rekla naša gošća Đurđica Čilić, polonistica, prevoditeljica i spisateljica koja nam je otvorila ovogodišnju manifestaciju Mjeseca hrvatske knjige – „I zato ću i sutra biti ovdje jer ništa nije toliko ispunjavajuće i toliko uzbudljivo kao biti u ljubavi s bibliotekom. Jer tako si u ljubavi s cijelim svijetom. A svijet je toga vrijedan.“
Razgovarala: Eleonora Doboš