By Broj zaposlenih u Hrvatskoj iz godine u godinu raste. Trenutačno je zaposleno milijun i sedamsto tisuća ljudi, što je, primjerice, čak 400 tisuća više nego u istom razdoblju prije deset godina. Pronaći dobar posao u to vrijeme bilo je gotovo nemoguće, pa su se mladi masovno iseljavali. Steven George Vuković bio je jedan od veoma rijetkih koji se tih godina odlučio za suprotan smjer.
– Ja sam došao kao turist, znao sam da imam hrvatske korijene, a nisam nikad bio. Došao sam kad sam završio fakultet u SAD-u i onda sam pao u ljubav sa Splitom i bio mi je šok kako izgleda Dalmacija – predivno. Pa preselio sam se, vrlo sam zadovoljan ovdje, kvaliteta života u Hrvatskoj je puno bolja nego u SAD-u, rekao je Steven George Vuković.
Steven od početka života u Hrvatskoj svoju karijeru gradi u turizmu. Taj sektor svake godine treba dodatnih 70 tisuća sezonskih radnika. Pronaći kvalitetne radnike, posebice za luksuzne hotele, sve je teže, pa poslodavci priliku vide i u potomcima hrvatskih iseljenika. Jedan od takvih poslodavaca je i hotelijer Nenad Nizić, koji je i predsjednik Udruge jedinstvenih hrvatskih hotela Impresia.
– Imao sam mlade ljude tu koji su odradili neke prakse, Hrvate koji su živjeli u Francuskoj, u Parizu, pa smo imali jednog dečka iz Belgije, iz Australije, neki od njih su se vratili, odradili su tu par sezona. Međutim, svatko od njih traži neki svoj put, neki se opredijele za gradnju nekog svog posla u turizmu, a neki tu ostaju i tijekom vremena rastu, rastu, dolaze do voditelja hotela i tako dalje, govori Nizić.
Sve više poslodavaca u Hrvatskoj i izvan turističkog sektora uviđa da su Hrvati u inozemstvu potencijalno najkvalitetniji radnici kojih se mogu domoći. Lorenzo Mayol, generalni direktor jedne od dostavnih platformi u Hrvatskoj u njima vidi veliki intelektualni kapital.
– Hrvatska ima golemi potencijal u svojoj dijaspori diljem svijeta, iseljenicima koji traže prilike za povratak u Hrvatsku. Ono što mi želimo je omogućiti tim zajednicama da pronađu priliku za posao i vrate se u Hrvatsku, priča Lorenzo Mayol, generalni direktor jedne od dostavnih platformi u Hrvatskoj.
Povratak iseljenika: Demografski zalog za budućnost
Većina Hrvata, koji su se iselili nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju otišli su u zapadne i sjeverne zemlje Europe. Njihov potencijalni povratak i ponovna integracija u društvo po mnogočemu bili bi najjednostavniji. Menadžerica korporativne sigurnosti Klaudija Jugović, jedna je od onih koji su se već vratili.
– Živjela sam u Norveškoj šest godina, išla sam tamo u srednju školu, odlučila sam se vratiti u Republiku Hrvatsku radi svog školovanja, tj. fakulteta, ostala sam tu skroz do kraja školovanja, te mi je bilo u planu da se vratim u Norvešku. Htjela sam nekakav posao koji me ispunjava, koji me veseli, gdje mogu raditi konstantno s ljudima, gdje mogu rasti i napredovati, objašnjava Klaudija Jugović, menadžerica korporativne sigurnosti.
Naposljetku je takav posao pronašla u svojoj zemlji, kao i njezin kolega Stefan Džakula koji se poslije deset godina školovanja i rada u Irskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj vratio u Hrvatsku s novim znanjima i iskustvima.
– Prošle godine u sedmom mjesecu sam odlučio napustiti Barcelonu i vratiti kući. Jedan od razloga je bio što kuća je kuća i gdje god da odete nekako vas zove. Vjerujem da se dosta stvari promijenilo i da ima dosta prilika ovdje u Hrvatskoj, govori Stefan Džakula.
Jedna od prilika je i mjera Biram Hrvatsku koja je nakon nekoliko godina uhodavanja lani privukla 500-tinjak povratnika koji su se odvažili na pokretanje vlastitog posla. Dok se oni povratnici koji se zaposle kod poslodavaca, mogu koristiti poreznim olakšicama, ističe državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš.
– Prije svega olakšice na dohodak koje su usmjerene na useljenike, useljenike u Hrvatsku, naše povratnike i traje pet godina. Ako pogledamo prosječnu plaću koja je nešto iznad 1300 eura u Hrvatskoj u neto iznosu, to znači da kroz tih pet godina, može dobiti olakšica od 13 tisuća eura, naglašava Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
No sav taj fokus na povratak iseljenika nije samo zbog gospodarstva i ovog trenutka, nego i demografski zalog za budućnost. Stevena Georgea Vukovića privukla je ljepota Dalmacije, izgradio je poslovnu karijeru, a sada je tu zasnovao i obitelj.
– Našao sam ljubav u Hrvatskoj i što još u životu treba, ne puno. Sad čekamo djecu, još četiri tjedna pa prvo dijete, jedva čekam, zaključuje Vuković.
Svrha života, kažu, nije posao, ali posao je često presudan u odluci gdje će se graditi život.
