By Hrvatski srednjoškolci smatraju da će jednoga dana, ovdje, moći uspjeti u životu samo ako se uključe u političke stranke. Drugim riječima, kao preduvjet za uspjeh u Hrvatskoj vide pripadnost političkoj stranci. Pokazuje tako recentan nalaz fokus grupe s mladima koju je provela Mreža mladih Hrvatske u sklopu šireg Erasmus+ istraživanja “Mladi u EU danas”. Uz Hrvatsku, u istraživanju sudjeluju i organizacije za mlade iz Italije, Španjolske i Rumunjske.
Iako ne predstavlja reprezentativno istraživanje, fokus grupa s ovim rezultatom slijedi nalaze ranijih istraživanja na ovu temu. Ona ukazuju na to da je u Hrvatskoj dvostruko više mladih učlanjenih u političke stranke, nego onih mladih koji političkim strankama vjeruju. Na to se nadovezuju i uvidi do kojih su u svom radu, nagrađenom Rektorovom nagradom, prošle godine došli studenti zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti; u društvu zarobljenom korupcijom, mladi pristaju na pravila igre, tražeći za sebe dio u toj priči.
Uspjeh vežu uz stranke
Rezultati fokus grupe Mreže mladih Hrvatske, u sklopu šireg Erasmus+ istraživanja, samo su (još) jedan u nizu pokazatelja koji govore o tome kako mladi u Hrvatskoj vide političku, odnosno građansku participaciju. “Mladi zapravo ne znaju što znači participacija i ne znaju što znači participirati u demokratskom društvu, a kada im se objasni što to znači i pokažu primjeri, postane im zanimljiva”, stoji u sažetku fokus grupe. Ovo, među ostalim, ukazuje na kroničan izostanak sustavnog građanskog odgoja u hrvatskom obrazovnom sustavu, piše Dora Kršul za Telegram.
Međutim, posebno obeshrabruje stav koji mladi iskazuju. Iako participaciju – nakon što im se objasni što ona uopće znači – načelno smatraju zanimljivom, mladi “isto tako vide da mogu uspjeti u životu samo ako se uključe u političke stranke da si osiguraju korist u kasnijem životu”. Kako su mladi u Hrvatskoj formirali takav stav, nije pretjerano izazovno zaključiti.
Što ih gura u stranke?
Ove stavove podupiru nešto ranija, relevantna istraživanja o mladima u Hrvatskoj. Ističe se, pritom, rad profesorice Vlaste Ilišin – stručnjakinje koja predstavlja najveći ovdašnji autoritet za pitanja mladih – iz 2015. godine. Ilišin u radu “Paradoksi demokratskog potencijala suvremene generacije mladih” podcrtava kako istraživanja od 2010. prvi puta bilježe anomaliju: dvostruko više mladih članova političkih stranaka od onih koji strankama vjeruju. Izraženo postocima, povjerenje mladih u političke stranke tada je bilo ispod 4 posto, a učlanjenost 11 posto.
Početak trenda erozije povjerenja i rasta priključivanja strankama Ilišin povezuje s početkom gospodarske krize u Hrvatskoj. Što, međutim, mlade potiče na stranački angažman u situaciji siromašnog povjerenja u stranke? Ilišin objašnjava kako je riječ o miksu ideoloških motiva, materijalističkih ili profesionalnih motiva te željom za upoznavanjem novih ljudi.
Pravila igre
Osim toga, uslijed derogacije odgovornosti i zalaganja prilikom profesionalnog napredovanja, ističe Ilišin, i mladi se okreću dugim mogućnostima poput korupcije i nepotizma. Pritom, navodi profesorica, mladi prepoznaju kako ovdašnje političke stranke funkcioniraju (pobjednik uzima plijen) što “rezultira doživljavanjem tih političkih aktera kao dostupnog instrumenta za lakši pristup sve oskudnijim društvenim resursima”.
I sami mladi bavili su se ovom temom. Šestero studenata Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu prošle su godine nagrađeni Rektorovom nagradom za rad u kojem su, pod mentorstvom profesora Koste Bovana, analizirali korelaciju percepcije korupcije sa sudjelovanjem i povjerenjem u politiku. Kako su istaknuli u razgovoru za srednja.hr, u svom su radu detektirali da mladi vide mnogo korupcije u Hrvatskoj što onda bitno utječe na njihove odluke o budućnosti. Neki će, zbog toga, napustiti Hrvatsku dok će drugi prihvatiti pravila igre.
Rastakanje društva
“Mladi koji prihvaćaju korupciju kao nepromjenjivu stvarnost će postati naši budući lideri, odgajatelji, očevi i majke… Time se neće samo povećati razina korupcije, nego i smanjiti razine povjerenja koje ljudi imaju prema drugim ljudima i prema institucijama. Ako situacija nastavi ići ovim tokom, hrvatsko društvo bi se moglo potpuno raspasti zbog potpunog (i opravdanog) nepovjerenja koje ljudi imaju prema drugim ljudima i prema državi”, istaknuli su mladi autori nagrađenog rada.
Recentni primjer – u kojemu je Mladež HDZ-a izvan propisane procedure i uz pomoć HDZ-ove državne tajnice Željke Josić uspjela u Zakon o savjetima mladih ubaciti svoju agendu osnivanja nacionalnog nadtijela mladih – samo je posljednji u nizu koji pokazuje što (mladima) može donijeti članstvo u stranci.
Izvor: telegram.hr
