Na planta\u017eama mandarina \u010duje se zujanje \u0161kara i brujanje traktora, \u0161to je znak da su nakon zimskog mirovanja po\u010deli proljetni radovi. Jedan od najva\u017enijih je rezidba, kojom se uklanjaju suhe i guste grane kako bi se omogu\u0107ilo kvalitetno prskanje i za\u0161tita nasada.<\/p>\n
Na krajevima planta\u017ea pale se odrezane grane, a dim najavljuje veliku promjenu u za\u0161titi mandarina ove sezone. Proizvo\u0111a\u010di izra\u017eavaju nezadovoljstvo odlukom Ministarstva poljoprivrede o ukidanju SIT tehnike, odnosno programa biolo\u0161kog suzbijanja sredozemne vo\u0107ne muhe, jednog od najve\u0107ih \u0161tetnika.<\/p>\n
“Iznena\u0111en sam odlukom Ministarstva poljoprivrede da se odustane od SIT tehnike odnosno programa biolo\u0161kog uni\u0161tavanja sredozemne vo\u0107ne muhe. Razlog zbog \u010dega osje\u0107amo zabrinutost je taj \u0161to je taj program ve\u0107 vi\u0161e od deset godina prisutan u Neretvi, a u\u010dinkovitost programa je dokazana” – govori Mijodrag Kirid\u017eija, agronom i proizvo\u0111a\u010d mandarina.<\/p>\n
“Ako misle ne\u0161to pomo\u0107 Neretvi, SIT tehnika mora bit” – rezolutan je Neven Mataga, predsjednik Poljoprivredne komore DN\u017d koji je i sam proizvo\u0111a\u010d mandarina.<\/p>\n
“Cilj joj je bio smanjiti populaciju \u0161tetnika, ne samo na mandarinama, nego i na drugim kulturama poput breskvi na podru\u010dju od \u010capljine do mora. Ona sve to pokriva” – dodaje Neven Mataga.<\/p>\n
Program se provodio tako da su u laboratoriju uzgojeni sterilni mu\u017ejaci muhe pu\u0161tani u prirodu. Budu\u0107i da su ja\u010di i privla\u010dniji \u017eenkama, one su ih birale za parenje, ali nisu mogli oploditi jaja, pa nije bilo potomstva.<\/p>\n
“Bez za\u0161tite ve\u0107 u jednoj godini moglo bi do\u0107i do pove\u0107anja \u0161tete” – govori Gradimir \u0160e\u0161elj,\u00a0 proizvo\u0111a\u010d i otkupljiva\u010d mandarina i upozorava:<\/p>\n
“Ako i ovu sljede\u0107u godinu to ne budemo \u0161titili, mo\u017eemo sve likvidirat, \u0161ta \u0107emo drugo radit? Mi nemamo \u0161ta drugo u Neretvi radit, salatu berem za 20-30 centi, kupus ostao zaoran.. pa \u0161utimo. Ali mandarinu moramo za\u0161tititi” – upozorava Gradimir \u0160e\u0161elj.<\/p>\n
Mijodrag Kirid\u017eija smatra da odluka o ukidanju programa nije dovoljno obja\u0161njena te da proizvo\u0111a\u010di nisu bili adekvatno uklju\u010deni u komunikaciju, niti su uva\u017eene preporuke Povjerenstva za mandarine<\/p>\n
Program je ukinut temeljem smjernica o prilagodbi proizvodnje agruma klimatskim promjenama i novim mikroklimatskim uvjetima u dolini Neretve, koje je izradio Agronomski fakultet u Splitu, uz ponudu alternativnih metoda suzbijanja.<\/p>\n
Jedna od njih je uporaba lovki, no proizvo\u0111a\u010di tvrde da takve metode ne mogu u potpunosti zamijeniti dosada\u0161nji sustav. Isti\u010du i va\u017enost sanitarnih mjera, poput uklanjanja opalih i neubranih plodova, kako bi se dodatno smanjila pojava \u0161tetnika.<\/p>\n
Na kontrolnim lokacijama zabilje\u017een je velik broj mediteranske vo\u0107ne muhe, zbog \u010dega su proizvo\u0111a\u010di dodatno upozoreni na potrebu provo\u0111enja za\u0161titnih i sanitarnih mjera.<\/p>\n
Grad Opuzen je pro\u0161le godine financirao dio mjera, uklju\u010duju\u0107i i postavljanje lovki, a u budu\u0107nosti se o\u010dekuje i potpora dr\u017eave.<\/p>\n
Prema dostupnim podacima, potpore bi se kretale oko 270 eura po hektaru. Ali kako govori gradona\u010delnik Opuzena Ivan Mataga samo tko je upisan u ARKOD i dodaje:<\/p>\n
“Dok se u dolini Neretve mandarine uzgajaju na vi\u0161e od 2.000 hektara, u ARKODU je upisano oko 1340 hektara. Nisam uvjeren da \u0107e nove mjere biti dovoljne, dok je dosada\u0161nja SIT tehnika bila provjerena i u\u010dinkovita”<\/p>\n
“Pitanje je tko \u0107e snositi odgovornost kad se to odjednom ukine, a ne poka\u017eu se rezultati na terenu sa ostalim mjerama” – poru\u010duje Ivan Mataga, gradona\u010delnik Opuzena.<\/p>\n
Proizvo\u0111a\u010di upozoravaju kako bi bez te metode moglo do\u0107i do \u0161irenja \u0161tetnika i da \u0107e biti ve\u0107e \u0161tete na plodovima, \u0161to bi se moglo odraziti ve\u0107 na sljede\u0107u berbu.<\/p>\n
“Bit \u0107e dernek \u0161ta se ti\u010de mandarina glede mediteranske vo\u0107ne muhe ako se ukine SIT tehnika” – jasan je Neven Mataga, predsjednik Poljoprivredne komore DN\u017d.<\/p>\n
“Ako se to ukine, dogodine \u0107emo dobiti poticaj za motorne pile” – zaklju\u010duje Goran Butigan, proizvo\u0111a\u010d mandarina iz Opuzena.<\/p>\n
A ho\u0107e li nove mjere biti u\u010dinkovite i ho\u0107e li se na kraju berbe mandarina vi\u0161e vidjeti bijeli dim ili vatra \u2013 pokazat \u0107e jesen, kada berba zapo\u010dne.<\/p>\n
Video prilog Plodova zemlje pogledajte od 11:36 do 18:08.<\/p>\n