By Na plantažama mandarina čuje se zujanje škara i brujanje traktora, što je znak da su nakon zimskog mirovanja počeli proljetni radovi. Jedan od najvažnijih je rezidba, kojom se uklanjaju suhe i guste grane kako bi se omogućilo kvalitetno prskanje i zaštita nasada.
Na krajevima plantaža pale se odrezane grane, a dim najavljuje veliku promjenu u zaštiti mandarina ove sezone. Proizvođači izražavaju nezadovoljstvo odlukom Ministarstva poljoprivrede o ukidanju SIT tehnike, odnosno programa biološkog suzbijanja sredozemne voćne muhe, jednog od najvećih štetnika.
“Iznenađen sam odlukom Ministarstva poljoprivrede da se odustane od SIT tehnike odnosno programa biološkog uništavanja sredozemne voćne muhe. Razlog zbog čega osjećamo zabrinutost je taj što je taj program već više od deset godina prisutan u Neretvi, a učinkovitost programa je dokazana” – govori Mijodrag Kiridžija, agronom i proizvođač mandarina.
“Ako misle nešto pomoć Neretvi, SIT tehnika mora bit” – rezolutan je Neven Mataga, predsjednik Poljoprivredne komore DNŽ koji je i sam proizvođač mandarina.
“Cilj joj je bio smanjiti populaciju štetnika, ne samo na mandarinama, nego i na drugim kulturama poput breskvi na području od Čapljine do mora. Ona sve to pokriva” – dodaje Neven Mataga.
Program se provodio tako da su u laboratoriju uzgojeni sterilni mužjaci muhe puštani u prirodu. Budući da su jači i privlačniji ženkama, one su ih birale za parenje, ali nisu mogli oploditi jaja, pa nije bilo potomstva.
“Bez zaštite već u jednoj godini moglo bi doći do povećanja štete” – govori Gradimir Šešelj, proizvođač i otkupljivač mandarina i upozorava:
“Ako i ovu sljedeću godinu to ne budemo štitili, možemo sve likvidirat, šta ćemo drugo radit? Mi nemamo šta drugo u Neretvi radit, salatu berem za 20-30 centi, kupus ostao zaoran.. pa šutimo. Ali mandarinu moramo zaštititi” – upozorava Gradimir Šešelj.
Mijodrag Kiridžija smatra da odluka o ukidanju programa nije dovoljno objašnjena te da proizvođači nisu bili adekvatno uključeni u komunikaciju, niti su uvažene preporuke Povjerenstva za mandarine
Program je ukinut temeljem smjernica o prilagodbi proizvodnje agruma klimatskim promjenama i novim mikroklimatskim uvjetima u dolini Neretve, koje je izradio Agronomski fakultet u Splitu, uz ponudu alternativnih metoda suzbijanja.
Jedna od njih je uporaba lovki, no proizvođači tvrde da takve metode ne mogu u potpunosti zamijeniti dosadašnji sustav. Ističu i važnost sanitarnih mjera, poput uklanjanja opalih i neubranih plodova, kako bi se dodatno smanjila pojava štetnika.
Na kontrolnim lokacijama zabilježen je velik broj mediteranske voćne muhe, zbog čega su proizvođači dodatno upozoreni na potrebu provođenja zaštitnih i sanitarnih mjera.
Grad Opuzen je prošle godine financirao dio mjera, uključujući i postavljanje lovki, a u budućnosti se očekuje i potpora države.
Prema dostupnim podacima, potpore bi se kretale oko 270 eura po hektaru. Ali kako govori gradonačelnik Opuzena Ivan Mataga samo tko je upisan u ARKOD i dodaje:
“Dok se u dolini Neretve mandarine uzgajaju na više od 2.000 hektara, u ARKODU je upisano oko 1340 hektara. Nisam uvjeren da će nove mjere biti dovoljne, dok je dosadašnja SIT tehnika bila provjerena i učinkovita”
“Pitanje je tko će snositi odgovornost kad se to odjednom ukine, a ne pokažu se rezultati na terenu sa ostalim mjerama” – poručuje Ivan Mataga, gradonačelnik Opuzena.
Proizvođači upozoravaju kako bi bez te metode moglo doći do širenja štetnika i da će biti veće štete na plodovima, što bi se moglo odraziti već na sljedeću berbu.
“Bit će dernek šta se tiče mandarina glede mediteranske voćne muhe ako se ukine SIT tehnika” – jasan je Neven Mataga, predsjednik Poljoprivredne komore DNŽ.
“Ako se to ukine, dogodine ćemo dobiti poticaj za motorne pile” – zaključuje Goran Butigan, proizvođač mandarina iz Opuzena.
A hoće li nove mjere biti učinkovite i hoće li se na kraju berbe mandarina više vidjeti bijeli dim ili vatra – pokazat će jesen, kada berba započne.
Video prilog Plodova zemlje pogledajte od 11:36 do 18:08.
Comments