By 
Na popisu je 100 najgorih svjetskih invazivnih vrsta. Pretpostavlja se da je do Neretve njezinu ličinku mogla donijeti ptica. Brzo se razmnožava i raste do 5 centimetara. Može napraviti veliku materijalnu štetu čovjeku i ribama.
– Pričvršćuje se za čvrste podloge, za cijevi, začepljuje cijevi. Osim toga, ako gledamo ekološki, ona zapravo izaziva poprilično veliki poremećaj u ekosustavu jer mijenja staništa. Zauzima prostore nekih drugih vrsta, prerasta ih, kazala je Ana Bratoš Cetinić, biologinja s Odjela za primjenjenu biologiju Sveučilišta u Dubrovniku, piše HRT.
Raznolika trokutnjača hrani se filtriranjem planktona i organskih čestica. Širi aerol preko balasnih voda koje ispuštaju brodovi. Dosada je uočena na području kontinentalne Hrvatske i Vranskog jezera, no nije se uspjela zadržati. Hoće li to uspjeti u Neretvi, pitanje je uvjeta staništa.
– Dotok je slane vode iz mora, što je nažalost nezgodno za poljoprivredu, za poljoprivredno zemljište, ali ovoj vrsti bi moglo regulirati brzinu njezinog širenja. I populacija autohtonih ptica, ukoliko su neometane i dovoljno velike, mogle bi poslužit kao neka vrsta prirodne obrane od prekomjernog širenja ovog školjkaša, rekao je Petar Crnčan, malakolog, Prirodoslovni muzej Zagreb.
Raste popis invazivnih vrsta
Uočeni primjerak star je od dvije do dvije i pol godine i trenutačno je jedini živući u jadranskom slivu.
– Predstoji otkriti na kolikom je ukupnom području ona rasprostranjena te kakav će dalje biti trend njenog širenja, rekao je Crnčan.
Raste popis invazivnih vrsta na neretvanskom području. Morskim staništem se godinama kreće plavi rak, a riječne rukavce okupirao je raznolisni krocanj i sve to zabrinjava domaće stanovništvo.
– Što je sljedeće, stvarno ne znam, ali nešto nije dobro. Sigurno nije dobro i vidi se po svemu, klima se definitivno promijenila. Koliko će to utjecati ovdje u Neretvi, ne znam, ali sigurno nije dobro, kazao je Stanko Salacan iz Opuzena.
Stručnjaci savjetuju ribolovcima da ukoliko uoče pričvršćene jedinke na svojoj opremi, pripaze da ne bi školjke prenijeli u drugo stanište jer bi se na taj način mogao stvoriti vrlo negativan utjecaj na lokalnu faunu, prenosi HRT.
Foto: Martin Burić, screenshot HRT
