By 
Objavom poslovnih rezultata uvrštenih na Zagrebačku burzu otkriveni su i prvi obveznici poreza na ekstraprofit. Od 200 milijuna eura dodatnog poreza koji planira ubrati država lavovski dio uplatit će Ina. Provjerili smo koje su još kompanije na udaru novog nameta, a koje su uspjele izbjeći porezne škare unatoč višestrukom povećanju dobit.
Podsjetimo, novi namet po stopi od 33 posto odnosi se na tvrtke koje su u 2022. imale prihod veći od 300 milijuna kuna i dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek, neovisno o djelatnosti koju obavljaju.
To znači da kompanije s viškom dobiti moraju platiti redovni porez na dobit po stopi od 18 posto, a na ostvarenu razliku iznad prosječnog profita dodatni porez po stopi od 33 posto.
Prilikom izračuna četverogodišnjeg prosjeka izuzimaju se porezna razdoblja u kojima je ostvaren gubitak, a iz ostvarene dobiti izuzimaju se izvanredni prihodi ostvareni prodajom imovine, otpisom obveza i sl.
Luci Ploče veći dodatni namet od redovnog
Među obveznicima dodatnog poreza našla i Luka Ploče jer bilježi osjetan rast prometa i višestruko veću dobit zahvaljujući prethodnim investicijama i poboljšanju efikasnosti poslovanja.
Kako je dobit Luke Ploče prije oporezivanja skočila s 34 na 93,5 milijuna kuna, porezni obračun pokazuje veći iznos ekstraporeza od onog redovnog. Prema financijskom izvještaju, Luka Ploče platit će 17,7 milijuna kuna (2,35 milijuna eura) redovnog poreza i 26 milijuna kuna (3,45 milijuna eura) dodatnog poreza na dobit.
Za novi namet najviše će izdvojiti Ina
Porezna pravda donekle je zadovoljena time što će najveći iznos dodatnog poreza platiti energetski div Ina, kompanija iz sektora koji bi prema uredbi EU-a u najvećoj mjeri trebao snositi ‘solidarni doprinos’. Unatoč mjerama ograničenja cijena naftnih derivata i plina, Ina je ostvarila rekordnu dobit, dobrim dijelom nastalu zbog rasta cijena energenata.
Ukupni prihodi grupacije lani su premašili 36 milijardi kuna, a dobit prije oporezivanja dosegnula je 3,08 milijardi kuna (408,8 milijuna eura), što je gotovo dvostruko više nego 2021. godine. Porezna obveza za Inu iznosi 1,17 milijardi kuna (155,3 milijuna eura), od čega na dodatni porez na dobit otpada 611 milijuna kuna, odnosno 81 milijun eura.
Končar plaća 5,9 milijuna eura više poreza
Dodatna porezna obveza zahvatila je i Končar Elektroindustriju. Snažan rast dobiti Končara nema veze s divljanjem cijena energenata, već je rezultat razvojnih aktivnosti i ulaganja u opremu, što je dovelo do povećanja narudžbi na inozemnim tržištima.
Konsolidirana dobit Grupe Končar prije oporezivanja porasla je za 61,7 posto, na 384,7 milijuna kuna. Na ostvarenu dobit Končar će platiti 71,1 milijun kuna (9,4 milijuna eura) poreza, što je za 44,6 milijuna kuna (5,9 milijuna eura) više u odnosu na obračunati porez za 2021. godinu. Dodatni porez na dobit obračunala su tri društva Grupe Končar.
Banke zahvaćene manje od očekivanja
Prema izvješću HNB-a, porezom na izvanrednu dobit obuhvaćen je samo manji broj od ukupno osam većih banaka koje udovoljavaju kriteriju visine prihoda. HNB procjenjuje da će velike banke platiti oko 150 milijuna eura redovnog poreza na dobit te još oko 25 milijuna eura na osnovi poreza na izvanrednu dobit.
Zasad se ne zna koje će banke zahvatiti porezne škare, ali je sigurno da to neće biti Hrvatska poštanska banka. Premda je ova banka ostvarila rekordnu dobit prije oporezivanja u visini od 978,8 milijuna kuna (129,9 milijuna eura), koja višestruko prelazi prosječnu dobit unazad četiri godine, nije obveznik dodatnog poreza.
Naime, kako najveći dio ostvarene dobiti nije proizašao iz redovne djelatnosti, već je rezultat razlike u vrednovanju akvizicije Sberbanka (tzv. negativni goodwill priznat u dobiti), HPB ima pravo na izuzeće od dodatnog oporezivanja.
Turističke kompanije izbjegle porezne škare
Unatoč odličnim poslovnim rezultatima, dodatni porez izbjegle su vodeće turističke kompanije. Zahvaljujući odredbi koja je ugrađena u konačnu verziju zakona, prema kojoj se iz četverogodišnjeg prosjeka izuzimaju godine u kojima je ostvaren gubitak, prosjek dobiti koji ulazi u izračun za poreznu osnovicu znatno je povišen.
Uz mogućnost korištenja drugih poreznih izuzeća, tako je većina hotelijera izbjegla dodatni namet.
Po procjenama Vlade, dodatni porez na dobit obuhvatit će dvjestotinjak kompanija, a proračunski prihod od novog nameta mogao bi dosegnuti 200 milijuna eura.
Inače, obveza dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu dospijeva krajem travnja, do kada treba podnijeti prijavu poreza na dobit.
Predstavnici Vlade u raspravama su isticali da je dodatni porez jednokratan i solidaran te da će se prihodi od njega usmjeriti isključivo za pomoć najugroženijim građanima.
Autor: Zoran Korda/tportal.hr
