By 
Gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević za godišnji magazin grada govori o projektima u tijeku, o planovima za naredni period, važnosti zajedničke odgovornosti kada je gospodarenje otpadom u pitanju, sportskim uspjesima te o svojoj budućnosti u ulozi čelnog čovjeka grada.
Rotor Gračka, Mali Milosavac, skidanje palmi i sadnja novih stabala na rivi, novi trgovački centri, pa čak i ovaj prvi veliki mural…, puno se stvari u posljednje vrijeme mijenja u vizuri Ploča.
– Ploče će do kraja ove godine izgledati ljepše nego ikad, barem otkad pamtimo mi iz moje generacije. Ovo je šesta godina otkako smo preuzeli odgovornost za grad. Potpuno smo promijenili način upravljanja gradskom upravom, uhvatili se u koštac s brojnim neriješenim pitanjima i propuštenim prilikama i to su građani prepoznali i podržali. Sad je došlo vrijeme kad sav taj rad, priprema dokumentacije, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, osiguravanje sredstva iz fondova, pošten i transparentan odnos, ali i privatne inicijative koje smo podržali, dobivaju svoje obrise i postaju vidljivi svima.
Uređenje Malog Milosavca simbol je baš tog novog načina upravljanja gradom: od prirodno lijepog, ali zapuštenog i teško dostupnog brda, do predivne i svima dostupne rekreativne zone. S druge strane, priča s muralom je išla puno brže, ali drago mi je da je izazvala toliko pozitivnu reakciju naših sugrađana i jedva čekam da nastavimo s tim projektom. Još puno fasada je pred nama, kako za obnovu tako i za murale.
Kako ste odabrali baš ovu lokaciju i autoricu za prvi mural?
– U razgovorima smo s predstavnicima više zgrada u gradu koje se nalaze na frekventnim lokacijama, a predstavnici ove su bili najbrži u donošenju odluke. Ova vrsta umjetnosti je prilika da našem gradu damo dodanu vrijednost, da ga doslovno obojimo radovima izvrsnih autora kao što je Tea Jurišić. Svi smo ostali zadivljeni ne samo umjetnošću nego i njenom fizičkom snagom. Želimo ovo razvijati u suradnji s najboljim autorima i zato sam zahvalan ekipi iz „Graffiti na gradele“ što su odlučili surađivati s nama i pomoći nam da to odradimo na najbolji mogući način, a Tea koja je velika zvijezda, a pri tom rodom iz Baške Vode, nas je uvela na najbolji mogući način i, bojim se, postavila jako visoke standarde za svakog tko dođe nakon nje. Nadamo se da ćemo u budućnosti opet nekad i s njom ostvariti suradnju.
Već duže vrijeme grad je raskopan zbog radova na vodnokomunalnoj infrastrukturi u sklopu Aglomeracije Ploče. Kako napreduju radovi i nazire im li se kraj?
– Slažem se i imam osjećaj da je godinama cijeli grad raskopan. Sve to znači usporen promet, blato, prašinu, buku… Novčana sredstva jesu većinom europska i državna, ali sve ovo je cijena koju strpljivo plaćaju naši sugrađani kako bi Ploče konačno ušle u 21. stoljeće bez crnih jama i s kvalitetnom vodovodnom mrežom. Nisam bio najsretniji brzinom kojom su se odvijali radovi, ali svi vidimo da je posljednjih mjeseci to značajno bolje i da je ovo tempo kojem smo se nadali od početka. Ide kraju i planirano je do kraja ove godine da će 7000 ljudi dobiti mogućnost priključka na suvremenu kanalizacijsku mrežu, odnosno s 45% priključenosti dolazimo na 94% kućanstava. Nisam siguran da smo svjesni koliko to u ekološkom smislu znači za naš grad i za našu budućnost.
Često u prvi plan gurate „zelene“ teme. Koliko su važne sugrađanima?
– Živimo u jednom od prirodno najljepših dijelova Hrvatske, ma mogu reći i svijeta. Kad pogledate Baćinska jezera, dolinu i ušće Neretve, more…, onda je jasno koliko smo sretni, ali i koliko smo istovremeno u kratkom vremenu napravili štete tom okolišu. Sad ćemo odjednom imati grad gotovo bez crnih jama, proveli smo najvažnije dijelove sanacije odlagališta otpada Lovornik koje je 50 godina zatrpavano na najbezobzirniji način. Mogu reći da ne samo što će grad izgledati ljepše, nego ćemo nakon tih projekata i sadnje brojnih stabala, za što smo također osigurali sredstva iz fondova, biti čišći i zeleniji nego ikad.
Trajno rješenje je regionalni centar za gospodarenje otpadom. To je odgovornost županije i na tome ćemo inzistirati, ali odgovornost svih nas je da se u budućnosti prema otpadu ponašamo odgovornije od naših prethodnika.
Spominjete prirodne ljepote Ploča, ali upravo naš grad je jedan od rijetkih u Dalmaciji kojem je turizam još uvijek na niskim granama. Postoji li uopće želja i plan da se to promijeni?
– Nastali smo kao lučki grad sa svim prednostima i manama koje to nosi. Srećom, vremena se mijenjaju i zanimljivo je promatrati kako se pojedini europski gradovi mijenjaju, pa se i Ploče polagano transformiraju. Iskreno vjerujem da za razliku od onih u okruženju kojima je turizam donio blagostanje, ali istovremeno i divlju gradnju, komunalni nered i demografski kaos, mi imamo priliku razvijati turizam koji će prije svega biti u skladu s prirodnim okruženjem u kojem živimo. Razvijamo projekt luke nautičkog turizma, projekte kampova i spremni smo krenuti s brendiranjem grada kao turističke destinacije.
Nažalost naš potencijal niti je prepoznat niti vrednovan od županijske turističke zajednice pa ćemo u ovo očito morati ići isključivo vlastitim snagama.
Posljednjih godina Ploče su u više navrata dospjele na naslovnice zbog velikih zapljena droge. Nije to baš slika po kojoj bismo htjeli da se doživljava naš grad?
– Kažu da ništa ne putuje brže od loših vijesti. Ploče su prije svega izuzetno siguran i miran grad. Mislim da je to jedna od stvari na kojima nam mogu zavidjeti brojne zapadnoeuropske države i to potvrđuju i brojke. Jednako tako, konzumacija narkotika u Pločama statistički ne odskače u negativnom smjeru, ali ovakve zapljene se svugdje u svijetu događaju u velikim lukama, pa se s obzirom na okruženje, logično, događaju i u našoj luci. Vjerujem da ćemo i dalje ostati poznati po mandarinama, a ne po bananama.
Šesta je godina da se gradonačelnik volonter, zaposleni kao kirurg u KBC-u Split i da ste stalno na relaciji Split – Ploče. Do kada ćete moći tako?
– Pa, još sam relativno mlad, ali pišu se ti kilometri i na potrošenim autima i na mojim leđima. Stvarno mogu zahvaliti obitelji i suradnicima na razumijevanju i podršci jer bez toga ne bi bilo moguće raditi to na razini koja bi donosila rezultate i s kojom bih osobno bio zadovoljan. Dužan sam izdržati još najmanje dvije godine, a onda ćemo vidjeti što kažu građani te ponovno obitelj i suradnici.
Kad već spominjete obitelj, kako komentirate ovogodišnje rezultate Jadranaša? Jadran ostvaruje iznimne rezultate u višem i nacionalnom rangu.
– Nažalost, razvijenost infrastrukture ne prati kvalitetu i rezultate Jadranaša, što zasigurno sputava ambicije kluba. Sa svoje strane radimo sve da se što više djece bavi sportom i da imaju bolje uvjete nego smo ih imali mi. Nikad toliko sredstava nije od jednom bilo ulagano u obnovu postojećih i izgradnju novih sportskih igrališta. Priznajem da sam na to posebno ponosan, iako nam izgradnja centralnog gradskog stadiona ostaje kao zadaća za budući period.
Kroz razgovor smo izdvojili više projekata. Postoje li mjera koju biste izdvojili kao najkorisniju?
– Vjerujem da grad nije samo gradnja i komunalna služba. Svaka socijalna mjera, svaka potpora usmjerena je prema potrebnima i trudimo se povećavati iznose iz godine u godinu. Ako moram izdvojiti nešto, onda neka to bude što smo jedan od tek nekoliko gradova u Hrvatskoj koji sufinancira troškove medicinski potpomognute oplodnje. Svake se godine u Hrvatskoj tako rodi oko 1200 djece i to je ljudski i demografski ispravna mjera.
