By Mladi u Hrvatskoj smatraju da sve razine vlasti kroz svoje projekte ne pomažu dovoljno mladima. Istodobno najlošije ocjenjuju politike i programe namijenjene mladima na državnoj razini, a osjećaju da im bolju podršku od države, županije ili općine pruža – Europska unija. Mladi smatraju i da institucije EU u većoj mjeri uvažavaju preporuke i mišljenja dobivena kroz projekt Dijalog Europske unije s mladima, nego li to radi Vlada RH kroz savjete mladih. Dio je to zaključaka istraživanja koje je Agencija Ipsos provela za Središnji državni ured za demografiju i mlade.
U prosincu 2023. godine Agencija Ipsos je za Središnji državni ured za demografiju i mlade provela istraživanje stavova populacije mladih o temama vezanim uz EU te programima i politikama namijenjenih mladima. U uzorak je ušlo 600 građana Hrvatske u dobi od 16 do 30 godina.
Mladi u Hrvatskoj smatraju da im bolje pomaže EU nego li vlastita država
Sve razine vlasti kroz svoje projekte i programe ne pomažu dovoljno mladima, a najmanje državna, smatraju sudionici ovog istraživanja. Konkretno, pitanje je glasilo u kojoj mjeri svaka od razina vlasti pomaže mladima, odnosno organizira i financira projekte usmjerene dobrobiti mladih. Da to država, Republika Hrvatska, čini puno manje nego bi trebala, smatra 92 posto ispitanih. Samo šest posto ispitanih smatra da država pomaže mladima u mjeri u kojoj bi trebala, a dva posto i više nego bi trebala.
Da njihova županija mladima pomaže puno manje nego bi trebala smatra 83 posto ispitanih. Svega 14 posto ispitanih smatra da njihova županija pomaže mladima u mjeri u kojoj bi trebala, a tri posto da pomaže i više nego bi trebala. Kada je riječ o pomoći grada ili općine, da te jedinice pomažu puno manje nego bi trebale smatra 79 ispitanih, njih 16 posto odgovorilo je da pomažu koliko bi i trebale, a četiri posto i više nego bi trebale.
Zanimljivo je da mladi u Hrvatskoj misle da im bolje pomaže Europska unija nego vlastita država, županija i općina. Iako njih 63 posto smatra da im EU pomaže manje nego bi trebala, čak 34 posto mladih smatra da EU pomaže mladima u pravoj mjeri, a tri posto i više nego bi trebala.
Mladi žele imati savjetodavnu ulogu u definiranju programa za mlade
U ključnih deset projekata usmjerenih prema dobrobiti mladih koji bi se trebali financirati javnim novcem u nešto većoj mjeri mladi su izdvojili stambeno zbrinjavanje (23 posto), pomoć pri zapošljavanju (20 posto) i dodatne edukacije (19 posto).
Ovo istraživanje pokazalo je i da ispitanici smatraju da bi mladi trebali imati aktivnu ulogu u definiranju projekata, programa i potpora namijenjenih mladima, ali da bi ta uloga većinom trebala biti savjetodavne prirode.
– Način na koji bi se mladi uključili u definiranje projekata mogu biti putem Vijeća mladih ili organizacijom otvorenih foruma, anketa, navedeno je u rezultatima istraživanja.
Jako malo znaju o Nacionalnom programu za mlade
Kada je riječ o Nacionalnom programu za mlade, čak 39 posto ispitanih mladih ne zna za njega, dok je 34 posto ispitanih za njega čulo, ali o programu ne zna ništa. Samo dva posto mladih tvrdi da je dobro informirano o Nacionalnom programu za mlade. Na pitanje tko donosi Nacionalni program za mlade 36 posto mladih sudionika ispitivanja reklo je da ne zna, a podjednako (35 posto) znalo je da je to Vlada RH.
– Polovica ispitanika misli da (Nacionalni program za mlade, op.a.) neće uopće unaprijediti živote, a polovica njih da hoće, ali u manjoj mjeri. Kao razloge navode dosadašnje iskustvo i općenito loše stanje u državi i Vladi, navodi se u rezultatima istraživanja.
Smatraju da institucije EU više uvažavaju mišljenja dobivena kroz svoj projekt nego li to radi Vlada RH kroz savjete mladih
Kada je, pak, riječ o savjetima mladih, 56 posto ispitanika navodi da je čulo za savjete mladih. Ali većina zna vrlo malo ili ništa o navedenom savjetodavnom tijelu. Sako tri posto ispitanika u trenutku provedbe istraživanja sudjelovalo je u nekom od savjeta mladih, ali dobar dio njih iskazuje načelnu želju za radom, najviše na razini grada ili općine. No, na pitanje uvažavaju li institucije preporuke i mišljenja savjeta mladih 36 posto ispitanih odgovorilo je da uopće ne, 57 posto kako da, ali u manjoj mjeri, a samo četiri posto da uvažavaju u većoj mjeri.
Još manje nego s Nacionalnim programom, ispitanici su upoznati s projektom Dijalog Europske unije – čak 76 posto ispitanih za njega uopće nije čulo. Preostalih 24 posto jest, ali većina o njemu zna malo ili ništa. No, smatraju da institucije EU u većoj mjeri uvažavaju preporuke i mišljenja dobivena kroz projekt Dijalog Europske unije s mladima, nego li to radi Vlada RH kroz savjete mladih. Na pitanje mislite li da institucije Europske unije koje donose odluke uvažavaju preporuke i mišljenja dobivene kroz Dijalog mladih 25 posto reklo je uopće ne, 66 posto da da, ali u manjoj mjeri, a 10 posto kako da, ali u većoj mjeri.
Srednja.hr
