By Jedna od građanima najvažnijih tema – zdravstvo – fokus je ovotjedne Demontaže, sučeljavanja Nove TV koje vodi poznata politička reporterka Sabina Tandara Knezović.
U utorak, 19. ožujka na vruće stolce sjedaju Vili Beroš (HDZ), Mišo Krstičević (SDP), Ivan Bekavac (Most), Damir Biloglav (DP) i Ivana Kekin (Možemo!) kako bi građanima pojasnili kako bi oni riješili brojne probleme u sektoru zdravstva.
“Bit će zanimljivo čuti predstavnike pet udarnih stranaka koje se bore za vlast kako bi riješili probleme koji se gomilaju godinama”, izjavila je uoči početka debate Sabina Tandara Knezović.
Ova debata tiče se onog što je građanima gotovo pa najvažnije u životu – zdravlja – a slika u zdravstvu nije baš tako sjajna. Dugovi se i dalje gomilaju, liječnici odlaze, a sve je manje onih zainteresiranih za tu profesiju. Ako se pita građane, ipak su najveći problem liste čekanja.
Kako smanjiti liste čekanja?
Beroš: Problemi u zdravstvu nisi višegodišnji nego višedesetljeći. Postavili smo jedan MPO indikator prema kojem očekujemo do kraja godine smanjiti liste čekanja za 30 posto, na 270 prosječno.
Krstičević: Bolja organizacija, bolji i motivirani liječnici i formula je jednostavna. Zamislite da ste u poziciji pacijenta koji 270 dana kakva mu je dijagnoza, koliko mu je još dana ostalo.
Bekavac: Liste čekanja su popis želja koje liječnici i pacijenti upisuju sami. To se mora demistificirati, treba napraviti prave liste na kojima se vidi tko što čeka i koliko čeka. Nećemo to riješiti dok ne napravimo normative.
Biloglav: Naš zdravstveni sustav nije izuzetak, predlažem ojačati primarnu zdravstvenu zaštitu tako da naprave veći dio posla, od kolega u bolnicama da se ograniče na onaj dio posla koji se od njih traže i treće je trajna edukacija.
Kekin: Više je uzroka i više rješenja i slažem se da treba ojačati primarnu zaštitu, moramo ojačati specijalizirane usluge te moramo napraviti reogranizaciju zdravstvenog sustava.
Kekin je u replici kazala kako broj od 270 dana čekanja koje spominje Beroš pokazuje kako oni vide liste čekanja te naglasila kako mnogi ne mogu čekati 270 dana. Napomenula je i da smo drugi po smrtnosti od karcinoma, na što je Beroš naglasio kako su upravo oni inzistirali na preventivnom pregledu i ranoj detekciji.
Biloglav je naglasio kako je odaziv na preventivne preglede ispod 20 posto i problem je što se to ne radi preko primarnog liječnika.
Liječnika u bolnicama nikad manje. Kako ćete to riješiti?
Krstičević: Planirati kvore u obrazovnim ustanovama. Fali nam 2000 liječnika i 4000 medicinskih sestara. To nije pitanje samo ministarstva zdravstva, nego je to nacionalni problem.
Bekavac: Zdravstveni sustav je sve manje dostupan, a problema je sve više.
Biloglav: Problem je raspodjela liječnika po sustavima, u primarnim sustavima se smanjio, dok je u drugima porastao. Imamo stotinjak ljudi koji su odavno ispunili uvjete za mirovinu.
Kekin: Otišlo je gotovo tisuću liječnika u inozemstvo, a tko zna koliko ih je otišlo u privatnike, samo s onkologije u KBC Zagreb 30 posto. Moramo početi stimulirati liječnike i početi nagrađivati ono što nam treba.
Beroš: Nije točna informacija da broj liječnika nedovoljan, prema eurostatu raste broj liječnika koji su zaposleni u sustavu. Krenuli smo izjednačavati plaće i svjesni smo broja umirovljenika koji su još uvijek u sustavu.
Krstičević je napomenuo kako smo izgubili liječnika na razini jedne dubrovačke bolnice. Doveli smo se do situacije za koju je odgovoran HDZ.
Brojne afere pogodile su zdravstvo, tko je kriv?
Bekavac: Nekompetentni ljudi upravljaju našim bolnicama koji nemaju niti znanja da upravljaju sustavom. U upravna vijeća biraju se ljudi koje postavljaju vladajuće stranke.
Biloglav: Ako imate nemoguće uvjete rada, čudno je da afera nemate više, trebalo bi poboljšati uvjete rada. Problem je i u upravljanju sustavom, ali trebalo bi promijeniti i financiranje zdravstva
Kekin: Sv. duh je jedan odličan primjer kako se promjenom upravljanja mogu postići veliki pomaci, u broju zapošljavanja i kvalitete usluga. Puno je značajnija afera Medikol gdje smo mi dali milijarde privatnim klinikama, a ne ove afere koje ste vi istaknuli.
Beroš: Činjenica je da su se ove afere desile za vrijeme vaše nekompetentne ravnateljice u sv. duhu, stoga je jasno da je upravljanje ključno.
Kekin je na to odgovorila kako je ravnatelja HDZ birao u vrijeme afere na patologiji.
Krstičević: Nije zajednički naziv samo HDZ, ravnatelje bira HDZ, upravno vijeće bira HDZ, i kad pogledamo što se o stvarima kao što su milijarde otišle na privatni sustav, curi na sve strane i dok se to ne popravi nema popravka sustava.
Kadroviranje preuzima država od 1. travnja kad bolnice prelaze u državne ruke.
Biloglav: Kad vidite tko sjedi o tim zdravstvenim ustanovama, onda vam je sve jasno.
Kekin: Ne postoji lokalni HZZO pa normalno da se uplaćuje u HZZO iz kojeg se onda uplaćuje u županije. Ne može se jednostranom odlukom bolnica kojom upravlja grad, preći u vlasništvo države.
Beroš: Prijenos osnivačkih prava ali ne i vlasništva je jedno rješenje koje se nametnulo kako bi se postigao preustroj zdravstvenog sustava jer dosadašnje stanje nije bilo dobro, način upravljanja nije bio dobar.
Krstičević: Centralizacija da, ali ne zato da bi se na pozicije moglo staviti svoje ljude. Afere možemo ovdje nabrajati po cijele dane.
Više od 20 godina plaća se privatnim poliklinikama za PET CT uređaje, treba li to promijeniti?
Kekin: Kupljen je jedan PET CT uređaj za Osijek, a miijarde smo dali u Medikol, povratkom Plenkovića počeo je njihov oporavak nakon stečaja i oni su sada jedan jedini centar koji je u strateškom planu.
Beroš: Uređaj je dan za naše građane i trudimo se ojačati u javni zdravstveni sustav i paušalne ocjene da je taj novac nekome poklonjen, nije istina.
Krstičević: Tolika količina novca koja je uložena u Medikol riješila bi sve probleme našeg zdravstva i privatno liječništvo je procvalo u vrijeme HDZ-a. Bajka je da se time jača liječenje naših ljudi.
Bekavac: Da smo ulagali u bolnički i javni sektor mogli smo riješiti sve probleme u našem sustavu, a i ove sve uređaje koje ministar spominje, tko će raditi na tim uređajima.
Biloglav: U 10 godina Medikolu je uplaćeno 82 milijuna eura, za taj smo iznos mogli kupiti 5 Pet Ct uređaja.
Kekin: Privatno zdravstvo ne može opstati bez HZZO-a u kojeg građani uplaćuju novac stoga ne možemo govoriti o razvoju zdravstva.
Krstičević: Privatni zdravsteni sustav je izgrađen na javnom zdravstvu. Medikol je jedina zdravstvena strateška ustanova koja se spominje.
40 posto obiteljskih liječnika starije je od 60 godina. Za 5 godina nitko neće raditi, kako to riješiti?
Bekavac: Na lokalnim i županijskim razinama svi su pokušali naći neko rješenje od smještaja i zbrinjavanja stambenog, mjesta u vrtiću, ali najvažnije je da dvostruko veću plaću treba dati tamo gdje nema liječnika.
Biloglav: Svake godine je stanje sve gore. Vidi se to po prosječnoj životnoj dobi i koliko nas radi iz mirovine. To je posljedica dugogodišnjeg zapuštanja sustava.
Kekin: Primarna je primarna i nema održivog zdravstvenog sustava bez primarne zaštite, a rupe punimo s ljudima koji dolaze tek sa specijalizacije, i nije samo primarna nego i ginekološka i pedijatrijska zaštita. Liječnije treba platiti koliko traže.
Beroš: 35 posto je starijih od određenih godina, svjesni smo, no to je posljedica jer se čitavo jedno desetljeće nisu raspisivale specijalizacije iz primarne zašite, ali drugo je pitanje kako ćemo motivirati ljude da se jave.
Krstičević: Vrlo loše, urušavanje primarnog sustava je započelo s HDZ-om koji je otvorio vrata privatnim sustavima. Liječnicima se u malim razinama treba omogućiti uvjeti za rad. Ovo je karastrofa.
Kekin je odgovorila ministru Berošu da su upravo oni bili na vlasti u vrijeme kada se nisu raspisivale specijalizacije iz primarne zaštite.
Treba li Hrvatska zaštiti pravo na abortus?
Biloglav: Apsolutno ne. On može biti jedino u slučaju medicinske indikacije i mi jako dobro znamo kada počinje život i sasvim svejedno je kad vi to dijete ubijete.
Kekin: Naravno da treba staviti u Ustav i mi ćemo to i napraviti. Abortus spada u osnovne ljudska prava i nikada zabrana nije zaustavila obavljanje pobačaja. Žena ima pravo na izbor i nećemo dozvoliti da se to pravo naših prijateljica i žena dovodi u pitanje.
Beroš: Pravo na prekid trudnoće spada u jedno od temeljnih prava i žene u RH do 10 tjedna trudnoće imaju pravo na tu uslugu. I u zakonu i u praksi ova stvar dovoljno funkcionira.
Krstičević: Pravo na izbor žene mora ući u ustav jer nikakve restrikcije nisu smanjile broj abortusa, no smanjene broja mjesta gdje to mogu obaviti je dovela do lošeg stanja.
Bekavac: Ne abortusu u Ustav, mišljenja smo da je sadašnji zakonski okvir dovoljan iako nismo s njim spremni, i mi smo mišljenja da život počinje začećem.
Legalizacija marihuane, da ili ne?
Kekin: Mislim da moramo razgovarati o medicinskim indikacijama i imamo istraživanja koja pokazuju kako je medicinska marihuana ima brojne povoljne utjecaje na brojna stanja i s time se slažu i brojne zapadne zemlje. O rekreativnoj konzumaciji moramo razgovarati.
Beroš: S upotrebom marihuane u medicinske svrhe slažem se i omogućeno je korištenje njezinih pripravaka i za to nema nikakve prepreke. Treba znati da marihuana nije lijek.
Krstičević: SDP je apsolutno za iz više razloga, potapanje crnog tržišta, a i kad imamo medicinske i rekreativne korisnike oni bi dobili sigurnost, a zabrane ne postižu ništa.
Bekavac: Ne rekreativnoj upotrebi, ali u medicinske svrhe da medikamente prema medicinskoj indikaciji.
Biloglav: Za nas je neprihvatljiv i sam pojam rekreativne upotrebe marihuane. Ja radim s ovisnicima i svi govore da je počeo upotrebom marihuane.
Treba li zabraniti da se lijekovima za dijabetes skidaju kile?
Beroš: Apsolutno da, zato smo i pokrenuli program medicinske pismenosti i razvoja zdravstvenih navika. Treba napomenuti i da debljina nije samo estetski problem.
Krstičević: Moramo gledati iz aspekata je li to dobro za pacijenta ili nije, i koji su načini za liječenje debljine i to treba odgovoriti struka. Opet izostaje primarna edukacija.
Bekavac: Nikad više ljudi nije preminulo od posljedica dijabetesa i nikad više novaca nismo potrošili za prevenciju u zadnjih 10 godina. To su lijekovi koji imaju svoje nuspojave i treba se obratiti liječniku.
Biloglav: Radi se o jednoj novoj skupini lijekova i kakav je stvarni učinak i indikacije, to ćemo vidjeti tek za nekoliko godina, svaki takav lijek koji se počne masovno koristiti tek će kasnije se vidjeti.
Kekin: Naše su statistike poražavajuće, a ovo je pravi pokazatelj kako se naše zdravstvo borilo s tim problemom, od kraja, umjesto od početka. Od uvođenja zdravih navika i poticanja zdravog zdravstvenog stila života.
