By Dugoočekivane izmjene Zakona o strancima konačno su predstavljene javnosti te su potvrđene sve informacije koje su u medije proteklih mjeseci stizale na kapaljku. Smještaj stranih radnika, kao jedna od najbitnijih stavki tog zakona, nije u potpunosti definiran, nego se tek u sljedećim mjesecima očekuje pravilnik koji bi trebao sve razjasniti.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, čije je Ministarstvo i nositelj ovog zakona, objasnio je kako nemamo propisane uvjete smještaja ni za hrvatske radnike u Republici Hrvatskoj. Međutim, ako netko nudi smještaj da bi strane radnike privukao u Hrvatsku, Ministarstvo će imati uvid u taj podatak, a Inspektorat će biti zadužen za kontrolu.
– Točne gabarite za smještaj radnika donijet će MUP i Ministarstvo rada na temelju uvjeta smještaja propisanih za sezonske radnike – rekao je Božinović, donosi Jutarnji list
Poslodavci koji radnicima osiguravaju smještaj dužni su priložiti dokaz da je on primjeren kao uvjet za izdavanje dozvole za boravak i rad, i to zbog primjera negativne prakse koje je ministar nazvao nehumanima.
U Zakonu o strancima, koji se sljedećih 15 dana nalazi na javnom savjetovanju, navodi se kako smještaj za strane radnike mora biti primjeren, ali samo ako ga osigurava poslodavac.
U prijevodu, potpiše li ugovor koji ne uključuje stavku smještaja, i dalje može doći u Hrvatsku i stanovati u četiri kvadrata, spavati u krevetu na kat i dijeliti kupaonicu s deset ljudi.
Ako poslodavac ne prijavi stranog radnika, završava na crnoj listi i bit će mu onemogućeno daljnje zapošljavanje stranaca. Neprijavljenim radnicima smatraju se svi koji nisu na vrijeme prijavljeni ili nisu evidentirani u sustavu, a i taj zadatak pada na leđa Državnog inspektorata koji će morati utvrditi tko je u prekršaju.
– Crna lista bit će jedan od preduvjeta za izdavanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kad se budu predavali zahtjevi za izdavanje radnih dozvola za strance. Pravilnik, koji će biti uskoro objavljen, propisuje kazne koje su drastično veće ako poslodavac ponovi prekršaj – rekao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić čije je Ministarstvo sudjelovalo u pisanju izmjena.
Novim zakonom trebalo bi se stati na kraj otvaranju novih tvrtki i agencija za zapošljavanje stranih radnika tako što će se postrožiti uvjeti za dobivanje pozitivnog mišljenja HZZ-a. Bit će potrebno dostaviti dokaze o kompetencijama stranih radnika i za deficitarna zanimanja, što dosad nije bilo obavezno.
Također će biti ograničeno podnošenje zahtjeva ovisno o veličini poslodavca, odnosno poduzeće koje ima 50 zaposlenih može podnijeti maksimalno 50 zahtjeva za stranu radnu snagu. Pratit će se i promet na računu poslodavca, pa tako pravna osoba mora ostvariti promet od 10.000 eura mjesečno, a fizička osoba 15.000 eura u šest mjeseci.
– Postojeći omjer od četiri strana radnika na jednog domaćeg kod tržišta testa rada zamjenjuje se omjerom od jedan prema šest, a za deficitarna zanimanja primjenjivat će se pravilo jedan naprema 12 – rekao je Piletić.
Usklađivanje s direktivama Europske unije
Kako bi se zakon uskladio s direktivama Europske unije o plavoj karti, ona će od stupanja novog zakona na snagu vrijediti 48 mjeseci, za razliku od prijašnja 24 mjeseca. Cilj je ove stavke zakona zapošljavanje visokokvalificiranih državljana trećih zemalja.
Novost je i izdavanje plave karte osobama koje svoje vještine dokazuju radnim iskustvom u ICT sektoru, a njima je također omogućena fleksibilnija promjena poslodavca. Usklađivanjem s direktivom o sezonskim radnicima, oni će svoje dozvole dobivati na devet mjeseci, umjesto kao dosad na pola godine. Rok izdavanja dozvola za digitalne nomade također je produljen s 12 na 18 mjeseci.
Promjene koje bi trebale olakšati administrativne procese su svakako produljenje dozvola za boravak i rad za strane radnike s jedne na tri godine te olakšane promjene zanimanja i poslodavca. Kao mjera zaštite stranih radnika, uvodi se dopušteno vrijeme nezaposlenosti nakon isteka ugovora.
– U roku od 60 dana radnik koji ima važeću dozvolu može pronaći novog poslodavca bez da se ponavlja cijeli postupak koji je prilično kompliciran i uključuje velik broj državnih tijela i puno rada – objašnjava Božinović.
Zakonom je uveden i institut zadužnica za osiguranje povratka stranih radnika iz zemalja s viznim sustavom. Zbog odustajanja poslodavaca nakon što radnik stigne u Hrvatsku, povratak radnika bio je prepušten državnim institucijama.
Kako financijski teret vraćanja stranog radnika u njegovu zemlju ne bi padao na državni proračun, izdaje se zadužnica u iznosu jedne bruto plaće koja se aktivira ako radnik ne počne s radom. Odnosno, neozbiljni poslodavci, koji ne zaposle stranog radnika kojeg su pozvali u zemlju, morat će snositi troškove njegova puta kući.
Kroz sustav vaučera HZZ-a počet će i tečajevi učenja hrvatskog jezika kojim će se strani radnici integrirati i u društvo, a ne samo na tržište rada. Takvu praksu pozdravio je sindikalist Krešimir Sever, dajući ilustrativni primjer zašto je učenje jezika izrazito bitno i iz aspekta sigurnosti na radu.
– Zamislimo situaciju u kojoj domaći radnik stranom viče “pada greda”, a ovaj se nasmije jer zapravo uopće ne zna što znači to dok ga ta greda ne poklopi. Možda je ovo malo karikirana usporedba, ali govori o tome kako je nužno da se za strane radnike organizira učenje hrvatskog jezika – rekao je Sever.
