By 
Dobro je poznato da meteorološke prilike i klimatske promjene uvelike utječu na poljoprivredu, a samim tim i na vinogradarstvo.
Hrvatska se nalazi u području umjerenih geografskih širina i izrazito je pogodna za uzgoj brojnih poljoprivrednih kultura pa tako i vinovu lozu. U zadnjih 40-ak godina bilježimo stalan porast srednje godišnje temperature te je procijenjeno da naša zemlja spada u jednu od ugroženijih zemalja u Sredozemlju ukoliko se gleda utjecaj klimatskih promjena. Osobito je važan udio ekstremnih događaja kao što su suše, tuča ili mraz zbog čega se vinogradari često nalaze u problemima.
Temperatura i oborina glavni su pokretač fenološkog ciklusa vinove loze, njihove prosječne vrijednosti definiraju izbor kultivara te izravno utječu na kvalitetu i količinu uroda.
Povećane količine šećera
Zadnjih 30 godina, diljem Hrvatske, zabilježen porast srednje temperature u vegetacijskoj sezoni (od travnja do listopada) iznosi 2 do 3°C (Slika 1). Iako ta brojka ne zvuči dramatično, posljedice ovog porasta mogu biti značajne, piše Agroklub.
Slika 1: Srednja temperatura u vegetacijskoj sezoni (travanj-listopad) za razdoblje 1961-1990 (gore) i razdoblje 1991-2020 (dolje) na temelju mjerenja Državnog hidrometeorološkog zavoda
Srednja temperatura u vegetacijskoj sezoni (travanj-listopad) za razdoblje 1961-1990 (gore) i razdoblje 1991-2020 (dolje) na temelju mjerenja Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Pokazano je da upravo temperatura u vegetacijskoj sezoni, a posebice između šare i berbe, značajno doprinosi stvaranju povećane količine šećera u moštu, a time i porastu alkohola u vinu. Takav porast šećera za sobom često povlači dodatne poteškoće prilikom postizanja željene koncentracije alkohola u vinu, aromatskih karakteristika te u konačnici ukupne kvalitete samog vina.
Osim toga, visoke ljetne temperature i nedostatak oborine dovode do sve češćih suša i deficita vode. Vinogradari diljem Europe svjesni su toga te se sve češće mogu vidjeti nasadi koji se navodnjavaju.
Ranije pupanje
Blage zime, poput ovogodišnje, s manjkom snijega omogućuju raniji početak fenološkog ciklusa vinove loze. Pupanje, koje je za određene kultivare tradicionalno bilo u travnju, sve češće počinje već sredinom ožujka. Raniji početak pupanja povećava opasnost štete u vinogradu uzrokovane proljetnim mrazom. Naime, izmjereni porast temperature u vegetacijskoj sezoni ne isključuje pojavu dana s izrazito niskom temperaturom pa je opasnost od pojave mraza i dalje prisutna te jednako moguća narednih desetljeća.
Ta se pojava očekuje i u nadolazećem razdoblju do kraja stoljeća, a to će dovesti do novih izazova za proizvođače. Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem ne mogu se zaustaviti u kratkom roku. Trenutno se veliki napori ulažu kako bi se one usporile dovoljno da se svi pokušamo pravovremeno na njih prilagoditi.
U okviru vinarstva i vinogradarstva, potrebno je odrediti što točniju vezu između meteoroloških parametara (odnosno uvjeta) i fenoloških faza te kvalitativnih obilježja vinove loze. Time bi se mogle dati pouzdane prognoze za buduća razdoblja te smjernice kako se najbolje prilagoditi nadolazećim uvjetima.
Upravo je to jedan od glavnih ciljeva istraživanja projekta “CroViZone – prilagodba vinogradarskih zona RH klimatskim promjenama”, kojega provodi Ekonomski fakultet u Osijeku s partnerima – Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu, Agronomskim fakultetom te Prirodoslovno-matematičkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
Projekt je sufinancirala Europska unija (EU) iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.526.279,42 kn, a iznos bespovratnih sredstava koji sufinancira EU je 2.938.845,54 kn. Započeo je 1. svibnja 2020. i traje do 1. svibnja 2023. godine.
