By Svjetski dan komaraca obilježava se 20. kolovoza, u spomen otkrića engleskog doktora Ronalda Rossa, koji je 1897. utvrdio kako su ženke komarca Anopheles vektor za parazita iz roda Plasmodium, odgovornim za bolest malariju te ga prenose među ljudima. Od 1930.-ih godina svake se godine na taj datum održavaju događanja u Londonskoj Školi higijene i tropske medicine.
Sposobnost prijenosa zaraznih bolesti komarce svrstava među najsmrtonosnije životinje na svijetu, s višemilijunskim smrtnim ishodima svake godine. U današnje vrijeme rasta temperatura, urbanizacije, globalizacije te povećanja populacije, kako ljudske tako i komaraca, važno je istaknuti komarce kao potencijalne vektore za prijenos zaraznih bolesti i izbijanje epidemija. Na globalnoj razini prvenstveno se radi o bolestima poput malarije, chikunguye, zika virusne infekcije, dengue i groznice zapadnog Nila.
Na području Hrvatske pronađena je 51 vrsta komaraca, no samo je manji broj onih koje mogu biti vektori za pojavu epidemija arbovirusnih infekcija. Procesi globalizacije kao što su intenzivirana migracija ljudi i transporta roba te klimatske promjene rezultirale su porastom oboljelih od bolesti koje prenose komarci.
Hrvatska ima dugogodišnju tradiciju suzbijanja komaraca. Suzbijanje komaraca podrazumijeva složene, pažljivo planirane cjelovite mjere uništavanja komaraca, odnosno kombinaciju preventivnih i kurativnih mjera s konačnim ciljem postizanja smanjenja, zaustavljanja rasta i razmnožavanja ili potpunog uklanjanja prisustva komaraca.
Više je mjera koje je moguće poduzeti u svrhu sprječavanja širenja navedenih bolesti. U Republici Hrvatskoj suzbijanje komaraca dobro je pravno uređeno te se uredno provodi od strane nadležnih institucija. Dio mjera se, s druge strane, odnosi i na odgovorno ponašanje pojedinaca.
