By Kolovoz je treći i posljednji mjesec klimatološkog ljeta. S meteorološkog aspekta to je iznimno zanimljiv mjesec jer predstavlja jednu od najvećih prekretnica u meteorološkoj godini, piše Dalmacija danas.
Prosječne mjesečne temperature u kolovozu kreću se na Jadranu od 24 do 27°C, što znači da je taj mjesec u većini predjela samo malo hladniji od srpnja. Iako je početak kolovoza njegov jnajtopliji dio – a i prosječno najtopliji dan u godini pada u prvih deset dana tog mjeseca.
U nekim se krajevima Dalmacije stoga vrhuncem ljeta smatra dan Gospe Snježne – 5. kolovoza – a drugdje Sveti Lovre – 10. kolovoza – kada, po pučkom vjerovanju, moraju vladati velike vrućine. Uzrok odstupanju maksimuma temperature zraka od sunčeve kulminacije u dugotrajnoj je akumulaciji topline u moru; što je više klimatski tip nekog područja ‘morski’, to i maksimumi temperature padaju od srpnja dublje prema kolovozu.
Dan postaje sve kraći…
Kolovoz je nešto manje sušan od prethodnika što potvrđuju klimatološki podaci po kojima u većem dijelu obalne Dalmacije u kolovozu prosječno padne od 40 do 45 litara oborine po metru četvornome, oko 30 posto više nego u srpnju, a na dubrovačkom području čak 70 litara, dvostruko više nego u srpnju.
Najviše kiše na našoj obali, gotovo 100 litara, primi dio Kvarnera, ali je tamo povećanje u odnosu na srpanj najmanje, što svjedoči da su ljetni mjeseci općenito bogatiji oborinom na sjevernom Jadranu nego u Dalmaciji.
Dok na Jadranu vlada vrhunac ljeta, u Zemljinoj se atmosferi počinju događati procesi koji će ubrzo uroditi prestankom vrućina i dolaskom kiša. Naime, nakon 21. lipnja dan se skraćuje, pa naši krajevi primaju sve manje solarne energije, a u globalnoj atmosferi mijenja se položaj najvažnijih ciklonskih i anticiklonskih sustava te globalnih planetarnih fronti.
Ti se sustavi – polarna fronta, azorska anticiklona, islandska ciklona… – pomiču “za Suncem”, pa kad se ono ‘spušta’ prema južnoj polutki, i oni putuju za njim u niže zemljopisne širine.
Vjerovanja o poremećajima iza 15-tog
Vjerovanje da se oko 15. kolovoza događa značajna promjena vremena, s kišom i zahlađenjem, našlo je odraza i u pučkim izrekama poput one u Lici: Velika Gospa – mala zima; Mala Gospa – velika zima.
Dakako, znanstveno se ne može zaključiti da će do pogoršanja vremena doći baš oko 15. kolovoza svake godine, ali to vjerovanje nije bez statističke osnove, budući da se zaista tijekom kolovoza, nakon najčešće sušnoga srpnja, dogodi jači poremećaj, često baš sredinom tog mjeseca ili u njegovoj drugoj polovici.
Ovdje je vrlo bitno naglasiti da se klima zadnjih dvadesetak, a osobito posljednjih desetak godina vrlo promijenila. Ono što se nekada događalo oko 15. kolovoza sada prosječno “kasni”, pa je već uobičajena stvar da prave ljetne vrućine traju i do kraj ili pred kraj kolovoza. Blagdan Velike Gospe na Jadranu je bio svojevrsna “prekretnica” ljeta stoljećima, no zadnje desetljeće-dva to najčešće nije tako.
Vruće i sljedećih sedam dana, najmanje
Do kraja tjedna pratit će nas pravo ljeto. Bit će vedro, vruće i vrlo vruće te povremeno vjetrovito.
Sva tri dana nas očekuje vedro vrijeme. Noću će puhati većinom slaba do umjerena bura, ali u noći na subotu i u noći na nedjelju podno obalnog gorja bura povremeno može biti jaka. Danju će puhati umjeren maestral koji će biti jači u popodnevnim satima. U petak i subotu će na moru srednje i južne Dalmacije u kasnijim popodnevnim satima biti umjerenog, u kanalima kratkotrajno i pojačanog vjetra zapadnih smjerova. Vjetar će prema otvorenom imati sjeverozapadni, prema obali jugozapadni smjer.
Najviše dnevne temperature zraka u petak od 31 do 36°C, a u subotu i nedjelju od 32 do čak 38°C. Slično i u ponedjeljak, a od utorka tek 1-2 stupnja manje vruće. Na blagdan Velike Gospe u Dalmaciji će biti vedro i vruće.
Prema današnjim prognostičkim materijalima, kakva-takva promjena vremena stići će 17. ili 18. kolovoza do unutrašnjosti Hrvatske, a vrlo je upitno hoće li ta fronta “dogurati” do Dalmacije, piše Dalmacija danas.
