By Vojni rok, po svemu sudeći, neće se moći uvesti već od 1. siječnja, kako je nedavno najavio ministar obrane Ivan Anušić.
Izmjene predsjedničkih ovlasti
– U ovom trenutku čeka se politička odluka, suglasje oko toga i konsenzus, i mi smo spremni to provoditi od onog trenutka kada politička odluka bude da krećemo od 1. siječnja, od 1. lipnja ili 31. kolovoza. Svejedno nam je, recite kad i mi krećemo – rekao je Anušić u Saboru. A “politička odluka i suglasje” odgođeno je za vrijeme nakon predsjedničkih izbora, što znači da će vojni rok početi ipak nekad kasnije. Naime, iako je premijer Andrej Plenković spominjao drukčije, predsjednika Zorana Milanovića u toj se temi ipak ne može preskočiti s obzirom na važeći Zakon o obrani, a s obzirom na već započetu predizbornu kampanju, očito se neće ići u traženje suglasja oko te teme. Uostalom, u kampanji to bi vrlo vjerojatno bila nemoguća misija.
Također, najavljene izmjene Zakona o obrani kojima bi se smanjile predsjedničke ovlasti, a time moguće i sadašnja obveza suglasnosti predsjednika na odluke poput uvođenja vojnog roka, neće se provesti ove godine. Uz to, izmjenama predsjedničkih ovlasti jasno se protivi i HDZ-ov predsjednički kandidat Dragan Primorac. Stoga je jasno, iako to nitko još ne želi javno reći, da vojni rok kreće ipak kasnije.
Uz to, mediji su primijetili i kako bi se, da je 1. siječnja realan rok, već moralo prići izmjenama i drugih dijelova Zakona o obrani, gdje se još uvijek navode detalji staroga vojnog roka poput njegova trajanja od šest mjeseci. A da izmjena Zakona o obrani neće biti ove godine, potvrdio je i sam ministar obrane. Anušić je rekao kako je prijedlog svih izmjena Zakon o obrani gotov i upućen na Vladu, ali da se po tom pitanju ništa neće raditi dok ne prođu predsjednički izbori, prenosi Večernji list.
