By Sve je više biciklista na magistrali, a s njima i revoltiranih vozača. Kod nas kultura bicikliranja ne postoji, pa negodujemo jer su spori, ometaju promet, a često zaboravljamo da su vozači ‘na pedale’ ravnopravni sudionici u prometu. Biciklističke staze i alternativni pravci za ovu ranjivu skupinu u prometu su idealni, a magistrala – pogibeljna. Sjetimo se samo smrtnog stradavanja biciklista na magistrali poviše grada kojega je prije šest godina ‘pokupio’ tegljač, piše Dubrovački vjesnik.
– Stvarno nije šala, magistralu izbjegavam kad god mogu. Od Cavtata do Grude, to je strašno. Išao sam i Duboka ljuta, Dubac, nikome ne bih predložio. Ali ljudi idu unatoč velikom prometu, kamionima, autobusima… – kaže Zoran Ateljević, dubrovački HGSS-ovac, avanturist i zaljubljenik u adrenalinske izazove koji je magistralom nerijetko vozio i treninge i triatlonske utrke.
– Kad prođe kamion ili autobus, taj moment vjetra, pritiska, pogura biciklista pogotovo ako postoji još kakvo strujanje zraka u tom trenutku. Biciklist je poprilično izložen. Naš mentalitet je ‘što ti tu sad uopće radiš na cesti’?! OK, imaju manje prometne ceste, ima ih dosta po Konavlima, Primorju, naravno da biciklisti takve ceste trebaju više koristiti – kaže Ateljević koji je nedavno biciklirao do vrha planine Vršić u Sloveniji. Smatra kako biciklisti trebaju uvijek nositi kacigu bez obzira što je zakon propisuje onima mlađim od 16 godina. Priča nam kako je jedna prijevoznička kompanija iz Južne Amerike svoje vozače posjela na bicikle da ih voze dok je autobus prolazio pored njih, da vide kako je biciklistima. Naravno, vježba je bila u kontroliranim uvjetima, na parkingu.
NI PJEŠAK NI BICIKLIST
– Poskakali su, bacili se u stranu. To je stvarno zastrašujuće – kaže Ateljević koji savjetuje biciklistima da izbjegavaju prometne pravce, budu vidljivi na cesti i voze u društvu, te uvijek budu svjesni rizika.
– Talijani su napravili uz autocestu podest za bicikliste, a mi smo izgradili Pelješki most kojim ne može proći ni pješak ni biciklist. Ne pratimo svjetske standarde i trendove. Veliki gradovi zatvaraju dijelove u kojima je bio ogroman promet i čine ih pješačkim i biciklističkim zonama. Što se Gruž ne bi zatvorio i koristio na takav način? Smanjile bi se i gužve u gradu. Dubrovnik jest uzbrdo-nizbrdo ali ti električni bicikli su nevjerojatni, s novim tehnologijama se otvaraju vrata mnogima koji žele koristiti bicikl za poć’ na posao – zaključuje naš sugovornik i savjetuje kako bi sve buduće biciklističke i pješačke staze trebalo raditi s kružnim konceptom jer će onda imati smisla.
Još jedan dubrovački zaljubljenik u bicikle, Aljoša Lečić, koji zbog posla prevali i 40 tisuća kilometara u vozilu, svaki se put kad vidi bicikl na magistrali ili Pelješcu prestravi.
– Ne možeš kriviti ljude kojima je GPS pokazao kuda da idu, oni idu. Naša je greška što nikad nismo iskomunicirali da postoje alternativni putevi gdje bi bilo puno sigurnije, jednostavnije i pametnije biciklirati i izbjeći stradavanje od vozača auta. Cijeli Pelješac, Primorje i Konavle se mogu proći alternativnim putevima, tako da ljudi nisu na magistrali – kaže Lečić pa se spominje ideje da se uskotračna željeznica na dionici od Mostara do Igala, prenamijeni u veliku biciklističku stazu.
Kulturu vožnje i pravila ponašanja u prometu naglašava prometni stručnjak Boris Orešić.
– Treba shvatiti da je cesta namijenjena za mješoviti promet i da i biciklisti imaju pravo koristiti se kolnikom. Ne mogu na nogostupe jer oni nisu dovoljno široki ni za pješake, a kamoli da se uključe i bicikli. Jednostavno, strpljenja i voziti pomalo iza biciklista dok se ne ukaže prilika da ga se zaobiđe. Treba paziti da ga se u širem luku zaobilazi, a ne da retrovizorom biciklista lupnete po laktu – kaže Orešić pa nastavlja o biciklistima na magistrali:
– Opasno je. Neki biciklisti su svjesni opasnosti i drže se strogo desne strane, pažljivo voze i sve gledaju, a neki drugi nisu svjesni rizika. Prema mojem iskustvu u prometu, strani biciklisti imaju kulturu vožnje, drže se krajnje desno, voze jedan iza drugoga, u pravilu su pažljivi. Međutim, domaći biciklisti, zapravo maloljetne osobe na biciklu, oni nisu svjesni opasnosti.
Spomenimo još, prema podacima Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, od početka godine na prometnicama pod nadležnošću PU, evidentirano je pet prometnih nesreća u kojima su stradali biciklisti, četiri sa ozlijeđenim osobama, jedna s materijalnom štetom. Tri osobe su zadobile teške tjelesne ozljede, a jedna osoba je prošla s lakim tjelesnim ozljedama. Od početka godine evidentirano je 12 dojava o krađama bicikli na području ove policijske uprave, prenosi Dubrovački vjesnik.
