Broji li Božanska rijeka svoje posljednje dane, pitaju se to u ekološkoj organizaciji Atelje za društvene promjene naglašavajući da su u slivu Neretve izgrađene čak 93 hidroelektrane.
– Uz sve ostale oblike degradacije i zagađenja okoliša, vjerojatno je posebno užasavajuća činjenica da bismo mogli biti zapamćeni kao generacija koja je uništila smaragdnu kraljicu Neretvu, ističu BiH ekolozi, prenosi Slobodna Dalmacija.
O ljepoti i posebnosti Neretve pisali su i svjetski mediji koji su s pravom upozorili da je “Neretva jedna od najvrjednijih i najugroženijih rijeka u Europi”.
Kako sada stvari stoje, hidroelektrana (HE) “Ulog” uskoro će biti puštena u komercijalni rad, a razvoj posebno spornih Gornjih horizonata, u istočnoj Hercegovini, teče prema planu. Izgradnja i razvoj malih hidroelektrana (mHE) u slivu Neretve bilježi stagnaciju, ali brojni investitori ne odustaju od ovih ekocidnih projekata, upozorava iz Ateljea za društvene promjene, koji su entitetskom Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i Šumarstvo je putem Javne ustanove “Vode Srpske” podnijelo žalbu sa zahtjevom za poništenje rješenja o odobrenju vodne dozvole za hidroelektranu (HE) “Ulog” kod Kalinovika.
– Pozivajući se na prava koja nam pripadaju sukladno Aarhuškoj konvenciji, svoj smo zahtjev potkrijepili nizom navoda o evidentnom kršenju propisa, koji se odnose na pravodobno informiranje i omogućavanje sudjelovanja javnosti u konkretnom postupku, ističu u Ateljeu za društvene promjene.
Napominju da, sukladno važećim zakonskim propisima, Neretva spada u I. kategoriju vodotoka, te je isključivanje šire javnosti iz svih procesa izdavanja dozvola i suglasnosti za iskorištavanje svojih hidroenergetskih potencijala nemoguće.
Sve odluke nadležnih tijela trebaju i moraju biti podložne javnoj kontroli, zaključuju.
HE “Ulog” je ekološka bomba, izgrađena na opasnom području od strane privatnog investitora i ozbiljna prijetnja svim naseljima nizvodno, sve do Ušća.
Na to je puno prije prirodne katastrofe u Jablanici i Konjicu upozoravao akademik Muriz Spahić. Istakao je da osim što šteti prirodnom okolišu i njegovom održivom razvoju HE Ulog ugrožava i lokalno stanovništvo i naselja od Kalinovika pa sve do ušća u Jadransko more.
Akademik Spahić ističe i opasnosti od planiranog umjetnog prevođenja vode iz Gatačkog, Nevesinjskog Dabarskog i Fatničkog polja u Trebišnjicu, a odatle podzemno prema Rijeci Dubrovačkoj. U sklopu ovog projekta poznatijeg pod nazivom Gornji horizonti planira se izgradnja šest hidrocentrala od kojih je HE Dabar pred dovršetkom. Oba planirana projekta datiraju iz vremena postojanja bivše države, i nisu realizirani zbog nedostatak potrebnih istraživanja.
Posljedice seizmičke katastrofe imale bi nesagledive štete koje bi nastale nizvodno do ušća u dolinu Neretve.
Osim toga, preusmjeravanje vode iz Gatačkog preko Nevesinjskog, Dabarskog i Fatničkog polja u Trebišnjicu umnogome će poremetiti prirodni tok vode, pritoka i podzemlja u Neretvu, što će imati nesagledive posljedice u srednjoj i donjoj Neretvi.
S obzirom da se radi o seizmički aktivnom području Bosne i Hercegovine u neposrednom slivu gornje Neretve (Treskavica, Ulog, Nevesinje, Kalinovik, Stolac) i da se betonski luk brane bočno oslanja na ispucale vapnence odvojene pukotinama na obalama, opravdan je strah lokalnog stanovništva i upozorenja znanstvene javnosti da predstavlja opasnost u slučaju potresa.
Akademik Spahić navodi potres iz 1962 godine s epicentrom na Treskavici što je za posljedicu imalo klizišta i odrone koji su završili u kanjonu gornje Neretve duž trase planirane HE „Ulog.
Bez opsežnih geoloških i geotektonskih istraživanja radove na HE Ulog treba zaustaviti te zatražite jamstvo od stručnjaka (po mogućnosti međunarodnih) o sigurnosti stanovništva i materijalnih dobara nizvodno u dolini Neretve od planirane brane HE “Ulog”, pa do Ušća, bezuspješno je pisao akademik Muriz Spahić institucijama BiH. HE Ulog se nastavio graditi i uskoro će početi sa radom punim kapacitetom.