By 
Parku prirode Hutovo blato, koji je kao i dolina rijeke Neretve upisan u ramsarski popis međunarodno važnih staništa pri UNESCO-u skupa sa 150 močvarnih staništa u svijetu, prijeti isušivanje, zbog gradnje hidrocentrala u istočnoj Hercegovini u okviru projekta Gornji hotizonti-upozoravaju iz svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature).
– Hutovo Blato je iznimno važno zaštićeno područje s registriranih 163 vrsta ptica, 630 biljnih vrsta te bogatim ribljim fondom u pet jezera s brojnim endemima. Izuzetno nam je drago da smo dio projekta MERLIN kroz koji provodimo aktivnosti restauracije vodenih staništa Hutovog blata te brojna istraživanja hidrologije sustava Neretve, Trebišnjice i njihovih pritoka, kao i podzemnih tokova”, ističe Matea Jarak iz WWF Adrije, prenosi Dubrovački vjesnik.
– Obnovom Hutovog blata doprinosimo borbi protiv klimatskih promjena, čuvamo jedinstvenu bioraznolikost BiH, kao i najvažniji ljudski resurs – vodu.
Ovo zaštićeno područje jedinstveni ekosustav Bosne i Hercegovine, no osim biološke vrijednosti ovog područja, njegova vrijednost je i u zadržavanju ugljika u naslagama treseta. Prema zadnjim istraživanjima koje smo proveli na projektu MERLIN, pokazali smo da Hutovo blato ima kapacitet skladištenja ugljika veći nego sve šume BiH, koje pokrivaju preko 50 % površine te zemlje. Kako bismo osigurali sigurnu klimatsku budućnost, potrebno je očuvati ne samo Hutovo blato, već sva vlažna staništa u našim područjima.
– Do kraja projekta restaurirat ćemo preko 1488 ha Hutovog blata. Ipak, unatoč zajedničkim naporima WWF-a i Parka prirode Hutovo blato, prijetnja je još prisutna, a to su postojeći i planirani hidrološki zahvati na Trebišnjici za potrebe hidroelektrana. Prema zadnjim istraživanjima, Hutovo blato je već ostalo bez 50% vode, a prijeti mu i presušivanje, zaraštavanje i požari. Sve bi te situacije mogle dovesti do velikog otpuštanja ugljika u atmosferu, zbog čega bi kvaliteta života ljudi u okolici Hutovog blata mogla znatno pasti-upozoravaju.
Samo tri posto ukupne zemljine površine čine močvare, a ta tri, naizgled mala postotka apsorbiraju ugljičnog dioksida koliko sve šume na planetu zajedno. U posljednjih 45 godina izgubili smo jednu trećinu vlažnih staništa kao što su močvare, tresetišta i poplavne šume, puno brže nego što gubimo šume. Istodobno, o njima direktno ovisi opstanak oko 40% biljnih i životinjskih vrsta.
Uz močvarna područja Hutova blata ugrožena je i delta Neretve u svom donjem toku od granice sa BiH pa sve do Ušća.
Kako smo već pisali kod Nevesinja u istočnoj Hercegovini gradi se hidroelektrana Dabar, koja će “posrkati” vode Neretve. Riječ je o famoznom projektu Gornji horizonti zbog kojih bi neretvanska dolina nekada prozvana hrvatskom Kalifornijom mogla postati beživotna slana pustinja. Naime, zbog prodora slane vode u podzemne vodotokove suše se pojedine sorte mandarina a zaslanjenje tla smanjuje obradive poljoprivredne površine namijenjene intenzivnoj sadnji povrtlarskih kultura.
Kao što je poznato, Republika Srpska i Kinezi grade hidroelektranu Dabar, snage 251,80 gigavata po satu proizvodnje električne energije čija je vrijednost 190 milijuna USD. Konkretne radove izvodi kineska kompanija China Energy Gezhouba Group, a kreditirat ih kineska državna banka Eskim uz garanciju Republike Srpske.
Podsjetimo, projektom hidroenergetskog korištenja voda Gornji horizonti, predviđena je izgradnja triju hidroelektrana – Dabar, Nevesinje i Bileća. Riječ je o projektu koji je izazvao je veliku zabrinutost u Hrvatskoj, poglavito u dolini Neretve, jer se strahuje da će umjetno preusmjeravanje slatke vode uništiti neretvansko ušće i kompletan donji tok, piše Dubrovački vjesnik.
