By Brana za zaštitu od soli neretvanske doline je pred ishođenjem posljednjih suglasnosti i dozvola te će do kraja godine biti spremna za financiranje. Riječ je o ključnom i nezaobilaznom strateškom projektu za budućnost Neretve.
Dok se u dolini Neretve planiraju milijunski projekti navodnjavanja poljoprivrednih površina i projekti obrane od zaslanjenje tla i vode, Neretva se u gornjem toku potpuno devastira izgradnjom hidroelektrana. Ako se devastacije nastave ovakvim tempom uskoro nećemo imati što braniti jer vode u Neretvi neće biti, piše Dubrovački vjesnik.
Umjetnim kanalima će se preusmjeriti u hidroakumulacije u Republici Srpskoj. Pa, iako je Okružni sud u Banjoj Luci nedavno poništio jedno od odobrenja za izgradnja infrastrukturnih objekata hidroelektrane „Dabar“ d.o.o. Trebinje, na slivu rijeke Zalomke, u okviru projekta Gornji horizonti, to je tek kap u moru devastacija u gornjem toku rijeke Neretve. Sudbina delte Neretve od granice pa do Ušća ukupne dužine od 22 kilometra uvelike ovisi i od hidroakumulacije Ulog, koja se već puni vodom iz Neretve i koja bi do kraja ove godine trebala proizvoditi struju.
Slana pustinja
Zbog projekta Gornji horizonti neretvanska dolina nekada prozvana hrvatskom Kalifornijom mogla postati beživotna slana pustinja. Naime, slana voda prodire u podzemne vodotokove suše se pojedine sorte mandarina a zaslanjenje tla smanjuje obradive poljoprivredne površine namijenjene intenzivnoj sadnji povrtlarskih kultura. Uz neretvanske poljoprivrednike Gornji Horizonti ugrožavaju i malostonske školjkare. Naime, zbog manjeg dotoka slatke vode u Malostonski zaljev remeti se omjer saliniteta vode, što je iznimno važno za razmnožavanje i uzgoj kamenica i mušula.
I dok Elektroprivreda Republike Srpske zbraja dobit dolina Neretve je zabrinuta za svoju budućnost jer će se velike količine vode iz Neretve preusmjerivati prema Dabru te će umjesto na Ušću završavati u turbinama za proizvodnju električne energije.
Minimizirajmo potencijalne štete od realizacije kontroverznih Gornjih horizonata, ističu ekolozi Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT te nastavljaju.
– Ne možemo vjerovati u najave da realizacija projekta Gornji horizonti, koji podrazumijeva prebacivanje velikih količina vode iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice zbog njihovog energetskog iskorištavanja, neće imati značajnije negativne utjecaj na pritoke Neretve Bunu, Bunicu i Bregavu.
Manji dotok vode
Realizacija ovog projekta potencijalno podrazumijeva i isušivanje nekoliko ponora. Time bi se ugrozio dotok vode u znamenite rijeke Bunu, Bunicu i Bregavu koje su od presudnog značaja za naselja poput Blagaja, Hodbine i Stoca, upozoravaju.
Posljedično, to može značiti i smanjenje doticaja vode u slivove spomenutih rijeka za najmanje 30% i negativan utjecaj na njihovu floru i faunu.
Uzimajući u obzir navedeno, Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT inicirala je održavanje sastanka resornih ministara na kantonalnom i entitetskom nivou s ciljem pronalaska rješenja za zaštitu hercegovačkih rijeka i vrela od ovog projekta planiranog još 60-ih godina prošlog stoljeća.
Osim razgovora o inicijativi za proglašenje Bune, Bunice i Bregave zaštićenim područjima te hitnoj potrebi zaštite razina protoka vode ovih rijeka, dogovoreno je i formiranje zajedničke radne grupe koja će sudjelovati u procesima koji se tiču aktivnosti u okviru ishođenja dozvola za preostale hidroelektrane u okviru Gornjih horizonata, prenosi Dubrovački vjesnik.
Zaštitimo Hercegovinu, njene smaragdne rijeke i stotine izvora koji život znače, objavili su iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT.
