Svake godine, 22. ožujka, obilježava se Svjetski dan voda.
Cilj svjetskog dana vode je upozoriti i podići svijest o 2 milijarde ljudi koji žive bez pristupa pitkoj vodi s fokusom na podržavanje postizanja ciljeva UN-ove Agende 2030 održivih razvoja (SDG 6): Voda i odvodnja za sve do 2030. g.
Ovogodišnja tema je „Voda za mir“, kojom se ukazuje na ključnu ulogu vode u stabilnosti i napretku u svijetu.
Voda, kao resurs, može stvoriti i održavati mir, a može biti i uzrok sukoba. Nejednakom raspodjelom i pristupom vodi, mogu porasti napetosti između država. Više od 3 milijarde ljudi u svijetu ovisi o vodi koja prelazi državne granice. Od 153 države koje dijele rijeke, jezera i vodonosnike sa svojim susjedima, samo 24 države imaju sklopljene sporazume o suradnji za svu vodu koju zajednički koriste. Povećanjem klimatskih promjena i globalnog rasta populacije dodatno se stvara problem pristupa pitkoj vodi.
Radeći zajedno na uspostavljanju ravnoteže između ljudskih prava i svih potreba, voda može biti stabilizirajuća sila i bitna stavka održivog razvoja. Suradnjom stvaramo pozitivan učinak. Potičemo sklad, stvaramo napredak i otpornost na zajedničke izazove.
Na ovaj Svjetski dan voda svi se trebamo ujediniti po pitanju voda. Koristiti istu za postizanje mira te zajedničkim djelovanjem postaviti temelje za stabilniju i bolju budućnost.
Voda nije resurs za koji se natječe, to je ljudsko pravo!
Više informacija na:
HRVATSKA može biti zadovoljna količinom i kakvoćom vodnih resursa jer je prema podacima Eurostata s prosječnih 30.000 kubnih metara vode po stanovniku, na prvom mjestu u Europskoj uniji, poručili su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na Svjetski dan voda, 22. ožujka.
“Hrvatska obiluje vodama, no, svjesni krhkosti ovog dragocjenog resursa i posebno svjesni mogućnosti i prosperiteta koje donose mir i stabilnost, predano radimo na njegovoj zaštiti, između ostaloga i u suradnji s našim susjedima te tako dodatno osnažujemo stabilnost u ovom dijelu Europe”, rekli su u ministarstvu u povodu Svjetskog dana voda koji se ove godine obilježava pod motom “Voda za mir”.
U ministarstvu ističu vodnogospodarsku suradnju sa susjednim, kao i državama u međunarodnim slivovima rijeka Dunava i Save koje, kao i Hrvatska, imaju povoljno stanje raspoloživosti vodnih resursa, a koristeći platforme bilateralnih i multilateralnih međunarodnih tijela, zajednički promišljaju o utjecaju klimatskih promjena, pojavi i sprječavanju ili ublažavanju vremenski sve češćih i intenzivnije izraženijih ekstremnih posljedica poput poplava i suša.
Upravljati na održiv način
Kako vode ne poznaju granice i upravljanje njima traži pažljivo i uravnoteženo upravljanje u slivu, neophodno je povezivanje i donošenje zajedničkih odluka, a to je prepoznato i na razini EU, Europe i svijeta, kažu u ministarstvu.
Naše vodno bogatstvo od 22.160.000.000 metara kubnih/godišnje, koliko prosječno iznosi količina obnovljivih zaliha podzemnih voda, nejednako je raspoređeno u prostoru i vremenu, što nalaže da vode koristimo racionalno, kao i da njima mudro i savjesno upravljamo, na održiv način, promišljajući dugoročno, što i činimo, govore iz ministarstva.
Trenutno u Hrvatskoj pristup zdravstveno ispravnoj vodi iz sustava javne vodoopskrbe ima 94 posto stanovništva, no priključeno je 86 posto, a 58 posto stanovništva ima pristup sustavima javne odvodnje, dok je priključeno 53 posto. Iako ima još prostora za poboljšanje, ocjenjuju u ministarstvu, ostvaren je značajan napredak, unatoč izazovu smanjenja broja stanovnika i određenim razlikama na razini pojedinih županija.