By 
Na današnji dan obilježava se Svjetski dan radija. Opća skupština UNESCO proglasila je na prijedlog Španjolske 13. veljače kao datum kojim se obilježava Svjetski dan radija, u znak sjećanja na 1946. kada je osnovan radio Ujedinjenih naroda. Cilj Svjetskog dana radija, podizanje je svijesti u javnosti i medijima o samoj vrijednost radija, poboljšanju međunarodne suradnje te osiguranja pristupa informacijama putem radija, stajalo je u toj odluci.
Nadalje se navodilo kako Opća skupština UNESCA potiče države članice da poduzmu aktivnosti kako bi obilježile ovaj dan, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, uz sudjelovanje nacionalnih predstavnika, nevladinih organizacija, javnost i različitih institucija: škola, sveučilišta, općina, gradova, medija, novinara, strukovnih udruga, muzeja…
Masovni medij zasnovan na tehnološkom postupku prijenosa govora i zvuka putem radiovalova razvio se tijekom drugog i trećeg desetljeća 20. stoljeća, primjenom tehničkih inovacija na području radiodifuzije. Charles D. Herrold započeo je 1909. u San Joséu u Californiji prvo redovito u početku tjedno, a potom dnevno radijsko emitiranje, a već sljedeće godine uživo je emitiran nastup opernog velikana Enrica Carusa u New Yorku. Godine 1919. osnovana je Radio Corporation of America (RCA), najznačajnija američka tvrtka za proizvodnju i distribuciju radijske opreme sve do 1970-ih, a 1920 u Pittsburghu započeo je rad prve američke i svjetske komercijalne radijske postaje KDKA. Emitiranje radijskog programa započelo je 1922. u Velikoj Britaniji, kada je osnovan BBC, Francuskoj i Češkoj, a 1923. u Njemačko. Potom je krenulo radijsko emitiranje u većini europskih zemalja, kao i najvećim zemljama drugih kontinenata. U Hrvatskoj je 1918. osnovan Radio Grič, prva hrvatska radiotelegrafska postaja, a 1924. Radio klub Zagreb. Godine 1926. počela je emitirati Radiostanica Zagreb, iz koje se razvio Radio Zagreb, odnosno Hrvatski radio, a u širem smislu i današnja Hrvatska radio-televizija. Signal sa AM predajnika jačine 350 W je krenuo 15.svibnja 1926., iz a zgrade na Markovom trgu 9, gdje je bio montiran i predajnik te studio i studijski uređaji. Tada je u eter prva spikerica Radio Zagreba Božena Begović izgovorila čuvene i prepoznatljive riječi: “Halo, halo, ovdje Radio Zagreb”.
Za razliku od SAD-a, gdje je od početka dominantan model komercijalni radio, financiran reklamama u većini europskih zemalja radio je bio pod državnim nadzorom. Najprepoznatljiviji primjer bio je BBC koji je 1927. postao javnom korporacijom, te je nepristranim političkim izvještavanjem i favoriziranjem elitnijih kulturnih sadržaja znatno utjecao na koncepciju javnoga radija, a poslije i javne televizije. Prva radijska mreža, američka National Broadcasting Company (NBC), osnovana je 1926 (kao dio RCA-e), potom 1928. njezin glavni konkurent Columbia Broadcasting System (CBS).
Od sredine 1920-ih i u 1930-ima radio je postao, uz film, vodeći masovni medij, a ubrzo i sredstvo društvene mobilizacije i političke promidžbe, napose u ratnim prilikama za vrijeme Drugog svjetskog rata i totalitarnim sustavima, gdje je tu je ulogu radija usavršio njemački ministar promidžbe J. Goebbels. Razdoblje od sredine 1920-ih do kraja 1940-ih smatra se zlatnim dobom radija. Tada su, ponajprije u SAD-u kao najvećem radijskom tržištu na svijetu, nastali najpopularniji komercijalni radijski žanrovi.
Prva lokalna radijska postaja u Hrvatskoj osnovana je u Dubrovniku još 1942., a lokalne su se postaje osobito širile u razdoblju 1960-ih te nakon demokratskih promjena 1990; neke od tih postaja stekle su velik utjecaj poput Radia 101, a od 1997. u Hrvatskoj emitiraju i privatne nacionalne radijske postaje.
Radio postaja Ploče (RPP) započela je s emitiranjem 28. svibnja 1992. godine, na frekvenciji 94,5 MHz, u ratnim uvjetima. Osnovana s idejom da građane Ploča i doline Neretve obavještava o svim bitnim događajima u to vrijeme, vremenom je postala nezaobilazan izvor informacija, kao i medij koji je u tim teškim vremenima nastojao svojim slušateljima olakšati tadašnju situaciju.
Prvu ekipu RPP-a činili su: Petar Cvitanović – direktor, te Jurica Vukojević, Milivoj Dugandžić, Vlado Škarica, Marela Bulat i Miroslav Barbir. Vremenom, kroz RPP je prošlo puno djelatnika, od kojih su neki postali poznati novinari.
