By Istraživanje je pokazalo da je svaki treći učenik i student u Hrvatskoj osjećao stres, usamljenost, zavist ili nižu razinu samopouzdanja zbog sadržaja na društvenim mrežama, UNICEF-ov je podatak.
“Nije tajna da su platforme društvenih medija namjerno osmišljene kako bi zadržale pažnju korisnika što je dulje moguće koristeći čovjekovu psihu, ranjivost, potrebu za dobivanjem potvrde od okoline kao i strah od odbijanja. Prekomjerno scrollanje po društvenim mrežama može dovesti do razvijanja osjećaja zavisti, osjećaja da nismo dovoljno dobri te manjeg zadovoljstva vlastitim životom. Neka istraživanja dovela su u vezu prekomjerno scrollanje po društvenim mrežama sa simptomima poremećaja hiperaktivnosti i manjka pažnje, depresije, tjeskobe i nedostatka sna”, objavio je UNICEF, piše Dubrovavčki vjesnik.
Evo što Dario Pavlović, računalni stručnjak iz Dubrovnika, savjetuje roditeljima, kako spriječiti opasnosti koje vrebaju djecu na društvenim mrežama.
– Roditeljima danas definitivno nije lako u digitalnoj sferi. Za većinu nas još postoji prilagodba novim tehnologijama koje generiraju veliku razliku u osviještenosti korištenja tih novih tehnologija između djece i roditelja. Ali, iako su djeca u prednosti u usvajanju digitalnih trendova, jer jednostavno u današnjim vremenima žive s njima, roditelji su vrlo bitni u razvoju svijesti o potencijalnim opasnostima koji, naravno, dolaze uz te trendove. Djeca su vrlo ranjiva od strane digitalnih napada, jer su im izloženija, prvenstveno kroz korištenje raširenih digitalnih mreža, i nedovoljnog razumijevanja novih navika i obrazaca ponašanja vezanih uz korištenje tehnologije u realnosti. Ne smijemo zanemariti i činjenicu da su djeca danas izložena tehnologijama u sve ranijoj dobi, gdje još nemamo iskustva o posljedicama takvog utjecaja. Za roditelje je stoga važno aktivno sudjelovati u online životu svoje djece i educirati ih o sigurnosti na internetu. U prvom redu, svakako je potrebna svijest o komunikaciji – upozorava Pavlović.
Redovni razgovori i komunikacija o njihovom online iskustvu vrlo je bitna, ona bi trebala osigurati razmjenu iskustava i analizu njihovih problema u kibertnetičkom okruženju, gdje bi ih trebalo poticati da traže pomoć ako naiđu na problem, kaže sugovornik Dubrovačkog.
– Kroz komunikaciju roditelj može ukazati i naučiti dijete o osnovama cyber sigurnosti, gdje je cilj da ono postane svjesno rizika interneta te, što je bitno, da čim prije može prepoznati prijetnje poput phishinga, cyberbullyinga i drugih oblika online opasnosti. Danas je izrazito problematičan porast aspekta cyberbullinga, kao vrlo drastičnog primjera koje se u zadnje vrijeme širi, koji nije lako rješiv. U komunikaciji, roditelj može objasniti djetetu što je cyberbullying i probati dati smjernice kako se nositi s tim situacijama. Djecu svakako treba poticati da se obrate za pomoć ako su žrtva ili svjedok cyberbullyinga – poručuje računalni stručnjak.
Kako navodi UNICEF, cyberbullying se događa na društvenim mrežama, platformama za dopisivanje i igranje igrica, a riječ je o ponašanju koje se ponavlja s namjerom zastrašivanja ili sramoćenja osobe. To podrazumijeva širenje laži ili objavljivanje fotografija, slanje povrjeđujućih poruka ili prijetnji, lažno predstavljanje, itd.
