By Jedan hrvatski grad odlučio se manjom intervencijom u prostoru napraviti vrlo važan iskorak. Na neobičan su način za potrebe škole i mladih osmislili trg, tako što su ‘oteli‘ prostor prometnici i usporili promet dominantnom signalizacijom, a za sve to angažirali su vrhunske hrvatske arhitekte – studio SKROZ, prenosimo sa portala Jutarnji list.
Uspjeli su u onom što mnogi veći gradovi u Hrvatskoj, na čelu sa Zagrebom, ne uspijevaju, stvoriti javni prostor koji nedostaje, tamo gdje za njega naizgled nema mogućnosti i privući korisnike.
Projekti u Pločama predstavlja minimalnu arhitektonsku intervenciju koja je jasan odgovor na zatečeni kontekst. Kroz ovaj projekt prošireni su pješački koridori koji su dosad bili okupirani automobilima. No i njih se zbrinulo – dislocirani su na rubne pozicije obuhvata novog trga gdje se omogućilo više parkirnih mjesta. Uklonili su se i zidovi prema cesti za adekvatnu površinu za trg.
Na Školskom trgu, koji je zapravo prometnica, vizualno se “otima” prostor automobilima i daje školskoj djeci.
O radovima studia SKROZ govorilo se sinoć i u Oris kući arhitekture na predavanju ‘Minimalno‘. Arhitektica Ivana Žalac, Daniela Škarica i Margita Grubiša predstavile su nekoliko recentnih ostvarenja malog mjerila i mikro intervencija baš kao što je ova koju smo spomenuli u Pločama. Riječ je o Vidikovcu na poučnoj stazi oko Baćinskih jezera, malim urbanim intervencijama u Pločama te specifičnim glamping jedinicama za kampove Nature Hideouts u Rovinju.
Iako suštinski različiti, s različitim investitorima i ulaznim postavkama, ovih nekoliko projekata zajedničkog su nastojanja da se neinvazivno smjeste u prostor čije osnovne postavke ne mijenjaju. No koliko god bili “mali”, postižu pomake u korištenju, doživljaju i afirmaciji šireg prostora.
O intervencijama u prostoru koje su se radile posljednjih godina u Pločama u raspravi u Oris Kuća arhitekture / House of Architecture sudjelovao je i gradonačelnik Ivan Marević.
“Uređenje Malog Milosavca, Školskog trga, skala koje vode od hotela do Doma kulture smo radili ne samo kao građevinske projekte nego smo uključili i arhitekte.
Ispričao sam naša iskustva s tim pristupom. Iako je prvi prioritet dobiti praktično i sigurno rješenje, ako dodamo i estetsku komponentu, onda je to jedan zaokruženi projekt koji dodatno privlači i oplemenjuje prostor, nekad svojom jednostavnošću, nekad zanimljivim dizajnerskim rješenjem. Da nismo išli u tom smjeru, Mali Milosavac bi imao samo uređenu stazu i ne bi bio omiljeno mjesto za šetnju, zadržavanje, rekreaciju i igru. Kad god možemo, projekte ćemo raditi interdisciplinarno. To je praksa koju želimo postaviti sada kao obavezu svima i standard koji nitko neće zaobići u budućnosti” – rekao je Ivan Marević.
