By Dr. Ljiljana Milišić-Ždralović, rukovoditeljica službe za provedbu ugovornih obveza HZZO-a kaže da su razlozi odlaska na bolovanje medicinski opravdani razlozi, kao što su ozlijede i bolesti. Najčešće se ide na bolovanje, kaže zbog ozljeda lokomotornog sustava.
Prošle godine na bolovanju smo proveli više od 21 milijun dana što znači da je dnevno na bolovanju bilo 69 tisuća oboljelih. U emisiji Dobro jutro, Hrvatska, Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a i dr. Ljiljana Milišić-Ždralović, rukovoditeljica službe za provedbu ugovornih obveza HZZO-a govorile su o povećanju bolovanja u Hrvatskoj.
Razlog odlaska na bolovanje ističe Milišić-Ždralović su medicinski opravdani razlozi, kao što su ozlijede i bolesti. Najčešće se ide na bolovanje, kaže zbog ozljeda lokomotornog sustava. – Druge su ozlijede i prijelomi. Na trećem mjestu su duševni poremećaji, na četvrtom malignomi i onda nam idu trudnoće i porodi – rekla je Milišić-Ždralović.
Kosanović kaže da ih ne brine samo zlouporaba bolovanja, koje, ističe ima, nego i nebalansirani teret koji plaća poslodavac.
– Poslodavac plaća doprinos koji je obavezan po zakonu, ali kada radnik ode na bolovanje, poslodavac i dalje ima obavezu iako je radnika osigurao. I dalje mora plaćati naknadu plaće, a također kada radnika nema netko drugi taj posao mora obaviti. Onda su to dodatni radni sati postojećih radnika ili neko novo zapošljavanje – ističe Kosanović.
Kosanović ističe da je bolovanje jedan važan institut i da ga poslodavci apsolutno zagovaraju, ali da žele učinkovitije kontrole i manje tereta na poslodavce. Kaže da je sada bila jedna izmjena zakona koja je bila dobra, a tiče se kontrolora.
– Dobra stvar je da su kontrolori dobili proširene ovlasti, odnosno ovlasti koje nisu imali, a to je da na licu mjesta mogu zaključiti bolovanje – rekla je.
Milišić-Ždralović kaže da je činjenica da kontrolora ima malo, ali da se trude raditi redovne i izvanredne kontrole.
– Mi mislimo da će se s ovom izmjenom zapravo otvoriti malo prostor kontrolorima, da će moći više raditi po posebnim povjerenstvima, pozivati više osiguranih osoba na preglede. Mislimo da ćemo s time dobiti više prostora. Do sada je 60 posto kontrole bilo na zahtjev poslodavaca, objasnila je Milišić-Ždralović.
Mogu li kontrolori doći na kućnu adresu?
Objašnjava da kontrolori ne kucaju na vrata, ali da imaju tu mogućnost doći na kućnu adresu.
– Zakonski se smije, ali mi ne idemo nego radimo kontrole kod liječnika osiguranika, objasnila je.
Na pitanje što onda naprave kada otkriju da je neopravdano bolovanje, Milišić-Ždralović ogovara:
– Mi nikad ne možemo baš dokazati je li to bilo neopravdano, ali onda zaključimo bolovanje, rekla je.
Dodaje da nema kazne.
Vikica Krolo, zamjenica predsjednika HLK i liječnica obiteljske medicine kaže da u svojoj ordinaciji ne uočava veliki porast bolovanja. Ističe da je više bilo bolovanja kada je bila pandemija COVID-a.
– Mislim da ljudi idu rjeđe na bolovanje, ovo sezonski, to jest ljeti, toga više nema. Zato što ovi radno aktivni i onako žele raditi, objasnila je.
Kaže da su bolovanja, putni nalozi i sanitetski prijevozi, neka prava koja imaju osiguranici HZZO-a.
Kosanović ističe da bolovanja koja su posljedica ozljeda na radu jedina stagniraju.
– To su vam ona bolovanja gdje potpunu kontrolu na procesu ima poslodavac. On je dužan osigurati opremu, radni proces takav da štiti prava radnika, rekla je.
